Page 170 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 170
z državnimi gospodarskimi organizacijami se od leta teljstvu itd. Stvaraju se velika poduzeća s velikim brojem
1950 upravljanje s podjetji prenese na delovne kolektive. jedinica koje nemaju samostalnost u poslovanju.97 Zako-
Razmerja v gostinstvu in turizmu so se začela ustvarjati nom o upravljanju državnim privrednim organizacijama
na temelju ponudbe in povpraševanja, tako država ni več od strane radnih kolektiva od 1950. godine prenosi se
odrejala cen in nabave. Delavci niso imeli več fiksnih plač upravljanje poduzećima na same radne kolektive. Odnosi
kot prej, temveč se uvede kombinirani plačni sistem, ki je u ugostiteljstvu i turizmu počeli su se zasnivati na bazi
sestavljen iz fiksnega in spremenljivega dela, ki je odvisen ponude i potražnje te više nije bilo državnog određivanja
od ustvarjenega prometa.98 cijena i nabave. Radnici više nisu fiksno plaćeni kao ra-
nije, već se uvodi kombinirani sustav plaćanja radnika, a
V prvih desetletjih tega obdobja je bila istrska ponudba sastoji se od stalnog i promjenjivog dijela koji je ovisan o
namestitvenih objektov skoncentrirana na počitniške ostvarenom prometu.98
domove, v katerih so bivali delavci s področja nekdanje
Jugoslavije. Na začetku šestdesetih let se začne nagli U prvim desetljećima ovog razdoblja istarska smještajna
razvoj namestitvenih zmogljivosti, ki se prilagajajo ve- ponuda koncentrirana je na odmarališta koja pružaju
likemu številu turistov v poletnem obdobju. V nekdanji smještaj radnicima s područja bivše Jugoslavije. Počet-
Jugoslaviji pride do vmešavanje države, sindikatov in kom 60-ih godina započinje nagli razvoj smještajnih
drugih družbenih dejavnikov v področje letnih dopustov kapaciteta koji se prilagođavaju velikom broju turista u
in socialnega turizma, vendar ta pojav, kot piše Duda,99 ni ljetnom razdoblju. U bivšoj Jugoslaviji dolazi do mije-
bil značilen le za nekdanje države Jugoslavije, temveč tudi šanja države, sindikata i drugih društvenih čimbenika u
za druge evropske države, ki so svojim prebivalcem omo- područje godišnjih odmora i socijalnog turizma, ali ova
gočale počitnice (Konvencija 132), ki so bile povezane z pojava, kako piše Duda99, nije bila karakteristična samo
evropskim življenjskim standardom v trajanju tri do štiri za bivše jugoslavenske prostore već i za druge države
tedne. Takšna politika je bila temelj za povojno turistično Europe koje su svojim građanima osiguravale godišnji
industrijo, saj se slogan »dopust za vsakogar« ni nanašal odmor (Konvencija 132) povezan s europskim životnim
le na z zakonom zajamčeno pravico, temveč je predsta- standardom u trajanju od tri-četiri tjedna. Ovakva politika
vljal tudi možnost potovanja za prebivalce Evrope. Vsi postala je kamen temeljac poratne turističke industrije jer
si seveda niso mogli privoščiti uživanja v komercialnih parola „odmor za sve“ nije se odnosila samo na zakonom
namestitvah in postati turisti, zato so država in sindikati zajamčeno pravo, već i na mogućnost putovanja za građa-
skušali na različne načine podpirati sistem socialnega ne Europe. Svi građani nisu si mogli priuštiti uživanje u
turizma, katerega ključna prednost so bile nižje cene. komercijalnom smještaju te tako postati turistima. Država
Taylorjeva100 navaja, da je Jugoslavija, kot sredozemska i sindikati su na razne načine podupirali sustav socijalnog
destinacija za počitnice turistov z nizkimi prihodki, imela turizma, čija su ključna prednost bile niže cijene. Taylor100
veliko koristi od evropskega množičnega turizma v petde- navodi da je Jugoslavija, kao sredozemno odredište za
setih in šestdesetih letih. Turizem je postavil Jugoslavijo odmor koje je udovoljavalo turistima s niskim prihodima,
na zemljevid evropskih držav. Spoznanje, da turizem pri- imala koristi od europskog procvata masovnog turizma ti-
naša pomemben del prihodkov, je postalo eden ključnih jekom 50-ih i 60-ih godina. Turizam je stavio Jugoslaviju
dejavnikov slovenske turistične politike. na zemljovid drugim Europljanima. Spoznaja da turizam
nosi krucijalan strani prihod ostala je jedan od ključnih
Razloge za razvoj novega množičnega turizma na istr- čimbenika jugoslavenske turističke politike.
skem območju gre iskati tudi v naslednjih dejstvih: dvig
standarda prebivalcev evropskih držav, bližina emitiv- Uzroke razvoja novog masovnog turizma na istarskom
nih držav (Italije, Avstrije in Nemčije), rast in razvoj području također treba potražiti u sljedećim činjenicama:
rast standarda stanovnika europskih zemalja, blizina emi-

170
   165   166   167   168   169   170   171   172   173   174   175