Page 177 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 177
obalni prostor istrskega polotoka je značilna rast na- Karakterističan za obalni prostor istarskog poluotoka je
mestitvenih enot v segmentu zasebnih najemodajalcev ter rast smještajnih jedinica u segmentu privatnog iznajm-
števila kampov, ki so omogočali cenejšo namestitev. To je ljivanja građana te rast broja kampova koji su omogućavali
obdobje, ko zaradi svobode gibanja in krepitve avtomo- jeftiniji smještaj. Razdoblje je to kad uslijed slobode
bilske industrije obravnavani prostor istrskega polotoka kretanja, ali i jačanja europske automobilske industrije,
postane atraktivna in zelo dostopna turistična destinacija, promatrani prostor istarskog poluotoka postaje atraktivna
namestitvene zmogljivosti pa se prilagajajo novim in vse i vrlo dostupna turistička destinacija te se smještajni ka-
bolj množičnim turističnim prilivom. V kratkem poletnem paciteti prilagođavaju novim sve masovnijim turističkim
obdobju je bilo treba namreč zaradi masovnega priliva priljevima, tj. u kratkom ljetnom razdoblju masovni priljev
turistov najti namestitev ne glede na njeno kakovost. Zato turista tražio je smještaj bez obzira na njegovu kvalitetu.
lahko rečemo, da je za obdobje po petdesetem letu do Stoga možemo reći da razdoblje nakon 50-ih godina do
osamosvojitve Hrvaške značilna pospešena gradnja na- osamostaljenja Hrvatske karakterizira nagla izgradnja
mestitvenih objektov ter njihova uniformirana ponudba. smještajnih objekata te uniformiranost ponude u njima.

5. Namestitvene zmogljivosti od osamosvojitve Hrva- 5. Smještajni kapaciteti od osamostaljenja Republike
ške do leta 2014 Hrvatske do 2014. godine

Vojni dogodki na začetku devetdesetih let 20. stoletja so Ratna zbivanja početkom 90-ih godina 20. stoljeća na
na prostoru nekdanje Jugoslavije povzročili zmanjšano prostorima republika bivše Jugoslavije uzrokovala su
število prihodov turistov in pomemben padec števila no- kako smanjenje dolazaka turista tako i značajan pad
čitev v vseh namestitvenih objektih. V času Domovinske broja noćenja u svim smještajnim kapacitetima. Tijekom
vojne na Hrvaškem so v mnogih namestitvenih objektih Domovinskog rata u Hrvatskoj mnogi su smještajni objek-
namestili begunce in pregnance, po koncu vojne pa so bili ti primili izbjeglice i prognanike te su nakon rata često ti
ti objekti v zelo slabem stanju. V vojnem obdobju od leta objekti bili u vrlo lošem stanju za daljnji turistički razvoj.
1991 do 1995, pa tudi kasneje, je bil značilen padec izko- U ratnom razdoblju od 1991. do 1995. godine, ali i kasnije,
riščenosti namestitvenih zmogljivosti (število nočitev je može se izdvojiti izrazit pad iskorištenosti smještajnih
bilo zmanjšano na približno 15 % predvojnih), poleg tega kapaciteta (broj noćenja smanjen na otprilike 15% pre-
pa ni bilo nobenih vlaganj (kar je značilno za vsa vojna dratnih), ali i situacija neinvestiranja (što je karakterično
obdobja). Z razpadom Jugoslavije se ukinja predvojna za sva ratna razdoblja). Raspadom Jugoslavije napušta
družbena lastnina podjetij, prehaja se na zasebno lastni- se predratno društveno vlasništvo poduzeća i prelazi se
štvo in tržno gospodarstvo, ki odpira vrsto problemov na privatno vlasništvo i tržišnu ekonomiju koja otvara
pri preoblikovanju. Podjetja s preoblikovanjem postanejo niz problema pretvorbe. Pretvorbom poduzeća postaju
delniške družbe z omejeno odgovornostjo in znanimi la- dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću
stniki. Zakon o privatizaciji iz leta 1996 , s spremembami s poznatim vlasnicima. Zakonom o privatizaciji iz 1996. i
iz leta 1997 in 2000, je predpisal kriterije in postopek pri- promjenama iz 1997. i 2000. godine propisani su kriteriji
vatizacije premoženja, ki ni bilo privatizirano v času pre- i postupak privatizacije imovine koja nije privatizirana
oblikovanja. Privatizacija hotelskih objektov je potekala tijekom pretvorbe. Privatizacija hotelskih objekata išla
počasneje zaradi velike vrednosti osnovnega kapitala, pa je sporije zbog velike vrijednosti osnovnog kapitala, ali i
tudi zaradi velikega števila uničenih hotelov.123 zbog devastiranosti velikog broja hotela.123

Po koncu vojne, po letu 1996, s stabilizacijo političnih Nakon rata, tj. nakon 1996. godine, te stabilizacijom
razmer in s tem večjo varnostjo gostov, je počasi zače- političke situacije, kao i rastom sigurnosti gostiju, pola-

177
   172   173   174   175   176   177   178   179   180   181   182