Page 49 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 49
Metod Šuligoj
TURISTIČNI PREVOZI, POTOVANJA IN IZLETI NA OBALI
SEVERNE ISTRE OD 19. STOLETJA DALJE
TURISTIČKI PRIJEVOZI, PUTOVANJA I IZLETI NA OBALI
SJEVERNE ISTRE OD 19. STOLJEĆA NADALJE
Izvleček Sažetak
V prispevku so izpostavljeni načini potovanja, ki so U prilogu su izloženi načini putovanja koji su bili ka-
bili značilni za severni del Istre, ki danes pripada rakteristični za sjeverni dio Istre koji danas pripada
Republiki Sloveniji. Nekoč zelo priljubljeni prevozi s Republici Sloveniji. Nekada vrlo popularni prijevozi
parniki danes niso več del turistične ponudbe v Is- parobrodima danas više nisu dio turističke ponude u
tri. Podobno je z vlakom in tudi s tramvajem, ki sta Istri. Slično je s vlakom, kao i s tramvajem, koji su u
bila v preteklosti na voljo domačinom, izletnikom in prošlosti bili raspoloživi lokalnom stanovništvu, izlet-
turistom. Glede na dostopne zgodovinske vire smo nicima i turistima. S obzirom na dostupne povijesne
pojasnili tudi institucionalno podporo razvoja turizma, izvore, pojasnili smo i institucionalnu podršku razvo-
ki se je spreminjala glede na državo, ki ji je severna ju turizma, koja se mijenjala ovisno o državi kojoj je
Istra pripadala. Pri tem smo posebej opisali tudi v sjeverna Istra pripadala. Pritom smo posebno opisali
političnem (mednarodnem) pomenu zelo specifično i u političkom (međunarodnom) smislu vrlo specifič-
obdobje Svobodnega tržaškega ozemlja, ko je turi- no razdoblje Slobodnog tršćanskog teritorija, kada
zem običajno spregledan. Obdobje po II. svetovni se turizmu obično nije pridavala pažnja. Razdoblje
vojni in po osamosvojitvi Slovenije leta 1991 ima nakon Drugoga svjetskog rata i nakon osamostalje-
svoje specifike, npr. socializem, prehod na masovni nja Slovenije 1991. godine ima svoje specifičnosti,
turizem, konflikt ob razpadu Jugoslavije in podobno, npr. socijalizam, prijelaz na masovni turizam, sukob
kar je močno zaznamovalo panogo v regiji. nakon raspada Jugoslavije i slično, što je snažno
obilježilo turizam u regiji.
Uvod Uvod
Trst, kot središče Avstrijskega primorja (nem. Österrei- Trst, kao središte Austrijskog primorja (njem. Österreic-
chisches Küstenland; ital. Litorale Austriaco), je v prete- hisches Küstenland; tal. Litorale Austriaco), u prošlosti
klosti močno vplival na razvoj obalnega dela severne Istre je snažno utjecao na razvoj obalnog dijela sjeverne Istre
(jugovzhodni del Tržaškega zaliva), ki danes pretežno pri- (jugoistočni dio Tršćanskog zaljeva), koji danas uglavnom
pada Sloveniji. Tamkajšnja mesta, Koper, Izola in Piran, pripada Sloveniji. Tamošnji gradovi, Kopar, Izola i Piran,
ki so bila poseljena s pretežno Italijanskim prebivalstvom, koji su uglavnom bili naseljeni talijanskim stanovništvom,
so bila pod njegovim okriljem posledično živahna trgo- pod njegovim su utjecajem postali živahna trgovačka sre-
vska središča, ki so se napajala s kmetijskimi pridelki in dišta, koja su se opskrbljivala poljoprivrednim kulturama
izdelki iz notranjosti Istre, Brkinov in Krasa ter ribami in i proizvodima iz unutrašnjosti Istre, Brkina i Krasa te
drugimi morskimi sadeži Jadranskega morja. Posledično ribama i drugim morskim plodovima iz Jadranskog mora.
so se že v 15. in 16. stoletju tu odvijale razne prireditve za- Slijedom toga ovdje su se već u 15. i 16. stoljeću održavala
49
TURISTIČNI PREVOZI, POTOVANJA IN IZLETI NA OBALI
SEVERNE ISTRE OD 19. STOLETJA DALJE
TURISTIČKI PRIJEVOZI, PUTOVANJA I IZLETI NA OBALI
SJEVERNE ISTRE OD 19. STOLJEĆA NADALJE
Izvleček Sažetak
V prispevku so izpostavljeni načini potovanja, ki so U prilogu su izloženi načini putovanja koji su bili ka-
bili značilni za severni del Istre, ki danes pripada rakteristični za sjeverni dio Istre koji danas pripada
Republiki Sloveniji. Nekoč zelo priljubljeni prevozi s Republici Sloveniji. Nekada vrlo popularni prijevozi
parniki danes niso več del turistične ponudbe v Is- parobrodima danas više nisu dio turističke ponude u
tri. Podobno je z vlakom in tudi s tramvajem, ki sta Istri. Slično je s vlakom, kao i s tramvajem, koji su u
bila v preteklosti na voljo domačinom, izletnikom in prošlosti bili raspoloživi lokalnom stanovništvu, izlet-
turistom. Glede na dostopne zgodovinske vire smo nicima i turistima. S obzirom na dostupne povijesne
pojasnili tudi institucionalno podporo razvoja turizma, izvore, pojasnili smo i institucionalnu podršku razvo-
ki se je spreminjala glede na državo, ki ji je severna ju turizma, koja se mijenjala ovisno o državi kojoj je
Istra pripadala. Pri tem smo posebej opisali tudi v sjeverna Istra pripadala. Pritom smo posebno opisali
političnem (mednarodnem) pomenu zelo specifično i u političkom (međunarodnom) smislu vrlo specifič-
obdobje Svobodnega tržaškega ozemlja, ko je turi- no razdoblje Slobodnog tršćanskog teritorija, kada
zem običajno spregledan. Obdobje po II. svetovni se turizmu obično nije pridavala pažnja. Razdoblje
vojni in po osamosvojitvi Slovenije leta 1991 ima nakon Drugoga svjetskog rata i nakon osamostalje-
svoje specifike, npr. socializem, prehod na masovni nja Slovenije 1991. godine ima svoje specifičnosti,
turizem, konflikt ob razpadu Jugoslavije in podobno, npr. socijalizam, prijelaz na masovni turizam, sukob
kar je močno zaznamovalo panogo v regiji. nakon raspada Jugoslavije i slično, što je snažno
obilježilo turizam u regiji.
Uvod Uvod
Trst, kot središče Avstrijskega primorja (nem. Österrei- Trst, kao središte Austrijskog primorja (njem. Österreic-
chisches Küstenland; ital. Litorale Austriaco), je v prete- hisches Küstenland; tal. Litorale Austriaco), u prošlosti
klosti močno vplival na razvoj obalnega dela severne Istre je snažno utjecao na razvoj obalnog dijela sjeverne Istre
(jugovzhodni del Tržaškega zaliva), ki danes pretežno pri- (jugoistočni dio Tršćanskog zaljeva), koji danas uglavnom
pada Sloveniji. Tamkajšnja mesta, Koper, Izola in Piran, pripada Sloveniji. Tamošnji gradovi, Kopar, Izola i Piran,
ki so bila poseljena s pretežno Italijanskim prebivalstvom, koji su uglavnom bili naseljeni talijanskim stanovništvom,
so bila pod njegovim okriljem posledično živahna trgo- pod njegovim su utjecajem postali živahna trgovačka sre-
vska središča, ki so se napajala s kmetijskimi pridelki in dišta, koja su se opskrbljivala poljoprivrednim kulturama
izdelki iz notranjosti Istre, Brkinov in Krasa ter ribami in i proizvodima iz unutrašnjosti Istre, Brkina i Krasa te
drugimi morskimi sadeži Jadranskega morja. Posledično ribama i drugim morskim plodovima iz Jadranskog mora.
so se že v 15. in 16. stoletju tu odvijale razne prireditve za- Slijedom toga ovdje su se već u 15. i 16. stoljeću održavala
49
