Page 131 - Droge in nekemične zasvojenosti v Obalno-kraški regiji in Primorsko-goranski županiji / Droge i nekemijske ovisnosti u Obalno-kraškoj i Primorsko-goranskoj županiji. Zbornik povzetkov. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 131
idualizirano praćenje. Podaci se koriste i za »Nacionalni informacijski
sustav za droge« te ispunjavanje obaveza prema Europskoj agenciji za pra-
ćenje droga (European Monitoring Center for Drugs and Drug Addiciti-
on) i to za indikatore tretmana ovisnosti, zaraznih bolesti povezanih s ovi-
snošću, smrti zbog ovisnosti te problematične uporabe droga.
Tijekom 2014. godine u zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske
registrirano je 7 812 osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih dro-
ga, što odražava stabilizaciju ukupnog broja liječenih u posljednjih neko-
liko godina. U tretmanu je bila 841 nova osoba, što također ukazuje na rel-
ativno stabilan trend ulazaka u liječenje. Heroinska ovisnost u postupnom
je i kontinuiranom padu te je novih heroinskih ovisnika bilo 205, a to je u
odnosu na posljednje desetljeće četverostruko smanjenje – u 2000. godi-
ni bilo je registrirano 1 009 novih heroinskih ovisnika. Zadržavanje u sus-
tavu liječenja razvidno je i iz prosječne dobi ovisnika koja je i za žene i za
muškarce iznad 33 godine. Sustav tretmana ovisnosti u Hrvatskoj teme-
ljen je na izvanbolničkom zbrinjavanju i skrbi, kontinuiranom provođenju
postupaka i zajedničkom djelovanju obiteljske medicine i specijaliziranih
službi u zavodima za javno zdravstvo. Na bolničkom liječenju bilo zbog
detoksikacije bilo zbog komorbiditeta bilo je 1 189 ovisnika. Najizraženi-
ji problemi zlouporabe psihoaktivnih droga su na području Zadarske, Is-
tarske, Šibensko-kninske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Du-
brovačko-neretvanske županije te Grada Zagreba. Najviše je onih koji po-
moć traže zbog heroinske ovisnosti (75,9 %). Prosječne dobi faza ovisnič-
kog ponašanja u onih koji su postali heroinski ovisnici godinama se u Hr-
vatskoj ne mijenjaju: prosječna dob prve uporabe psihoaktivnog sredstva je
oko 16 godina, prvog uzimanja heroina oko 20 godina (obično pušenjem ili
ušmrkavanjem); nepunu godinu nakon toga (oko 20,8 godina) slijedi prvo
intravensko uzimanje heroina, a na liječenje se dolazi 5 ili više godina na-
kon toga. Sustav tretmana dobro je organiziran, stabilan i obuhvaća, pre-
ma procjenama provedenim različitim preporučenim metodama, više od
50 % potencijalnih korisnika odnosno konzumenata ili ovisnika o heroi-
nu. Za druga ovisnička ponašanja koja ne rezultiraju zahtjevima za liječe-
nje, nužno je provesti daljnje kvalitativne i kvantitativne analize u općoj i
posebnim populacijama. Hrvatski adolescenti s marihuanom eksperimen-
tiraju nešto manje od europskog prosjeka, ali su vrlo skloni pijenju i opija-
nju. Trendovi sve veće prisutnosti sintetičkih psihostimulativnih sredsta-
129
sustav za droge« te ispunjavanje obaveza prema Europskoj agenciji za pra-
ćenje droga (European Monitoring Center for Drugs and Drug Addiciti-
on) i to za indikatore tretmana ovisnosti, zaraznih bolesti povezanih s ovi-
snošću, smrti zbog ovisnosti te problematične uporabe droga.
Tijekom 2014. godine u zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske
registrirano je 7 812 osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih dro-
ga, što odražava stabilizaciju ukupnog broja liječenih u posljednjih neko-
liko godina. U tretmanu je bila 841 nova osoba, što također ukazuje na rel-
ativno stabilan trend ulazaka u liječenje. Heroinska ovisnost u postupnom
je i kontinuiranom padu te je novih heroinskih ovisnika bilo 205, a to je u
odnosu na posljednje desetljeće četverostruko smanjenje – u 2000. godi-
ni bilo je registrirano 1 009 novih heroinskih ovisnika. Zadržavanje u sus-
tavu liječenja razvidno je i iz prosječne dobi ovisnika koja je i za žene i za
muškarce iznad 33 godine. Sustav tretmana ovisnosti u Hrvatskoj teme-
ljen je na izvanbolničkom zbrinjavanju i skrbi, kontinuiranom provođenju
postupaka i zajedničkom djelovanju obiteljske medicine i specijaliziranih
službi u zavodima za javno zdravstvo. Na bolničkom liječenju bilo zbog
detoksikacije bilo zbog komorbiditeta bilo je 1 189 ovisnika. Najizraženi-
ji problemi zlouporabe psihoaktivnih droga su na području Zadarske, Is-
tarske, Šibensko-kninske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Du-
brovačko-neretvanske županije te Grada Zagreba. Najviše je onih koji po-
moć traže zbog heroinske ovisnosti (75,9 %). Prosječne dobi faza ovisnič-
kog ponašanja u onih koji su postali heroinski ovisnici godinama se u Hr-
vatskoj ne mijenjaju: prosječna dob prve uporabe psihoaktivnog sredstva je
oko 16 godina, prvog uzimanja heroina oko 20 godina (obično pušenjem ili
ušmrkavanjem); nepunu godinu nakon toga (oko 20,8 godina) slijedi prvo
intravensko uzimanje heroina, a na liječenje se dolazi 5 ili više godina na-
kon toga. Sustav tretmana dobro je organiziran, stabilan i obuhvaća, pre-
ma procjenama provedenim različitim preporučenim metodama, više od
50 % potencijalnih korisnika odnosno konzumenata ili ovisnika o heroi-
nu. Za druga ovisnička ponašanja koja ne rezultiraju zahtjevima za liječe-
nje, nužno je provesti daljnje kvalitativne i kvantitativne analize u općoj i
posebnim populacijama. Hrvatski adolescenti s marihuanom eksperimen-
tiraju nešto manje od europskog prosjeka, ali su vrlo skloni pijenju i opija-
nju. Trendovi sve veće prisutnosti sintetičkih psihostimulativnih sredsta-
129
