Page 191 - Droge in nekemične zasvojenosti v Obalno-kraški regiji in Primorsko-goranski županiji / Droge i nekemijske ovisnosti u Obalno-kraškoj i Primorsko-goranskoj županiji. Zbornik povzetkov. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 191
kidom intravenoznog uzimanja lijeka. Učestalost kontrolnih pregleda
u centrima kao i sadržaj terapijskih seansi (psihoterapija, obiteljski postu-
pak, edukacija, drug testing itd.) određuju prema stanju i potrebama bole-
snika specijalisti stručnih timova. Odabrani GP ima ovlasti i obavezu upu-
titi ovisnika zbog posebnih intervencija ili mišljenja o daljnjem tretmanu u
njegov nadležni centar. Centar je dužan voditi evidenciju svih svojih paci-
jenata i dostavljati ispunjene upitnike s podacima o njihovom stanju i lije-
čenju u Republički registar liječenih ovisnika (ZZJZ).
U usporedbi rezultata hrvatskog sustava sa onim u EU-u (podaci EMCD-
DA), prema glavnim epidemiološkim parametrima, naša zemlja bolje stoji.
Od 2001. kada je broj po prvi puta liječenih opijatskih ovisnika bio najvi-
ši (1 066 osoba), incidencija se iz godine u godinu smanjivala da bi u 2014.
broj novoliječenih opijatskih ovisnika pao na 230 osoba. Zaraženost viru-
snim bolestima kontinuirano je značajno niža (osobito HIV-infekcije, sve-
ga 0,3 %). Pokrivenost tretmanom iznosi preko 70 %. Stope umrlih od pre-
doziranja opijatima posljednih su godina za 40 % niže od prosjeka. Europ-
ske unije. Dok u EU-u opijatski ovisnici dolaze na prva liječenja s 33 godi-
ne starosti, u Hrvatskoj dolaze čak 7 godina ranije (sa 26 godina). Dok je
u EU-u još uvijek oko 75 % ovisnika u programu zamjenske terapije meta-
donom (buprenorfin 20 %), u Hrvatskoj se na buprenorfinu uspjelo stabi-
lizirati (sigurnijoj i perspektivnijoj opciji tretmana) oko 50 % ovisnika, ko-
liko ih je i na metadonu. U Hrvatskoj nema liste čekanja za prihvat na lije-
čenje, a lijekovi, kao i sve druge opcije tretmana lako su dostupni i besplat-
ni, što nije slučaj u nekoliko zemalja EU-a. Za razliku od RH, u mnogim
zemljama Europske unije, zbog više cijene, buprenorfin se ne koristi u lije-
čenju ovisnika u zatvorskom sustavu. Još devedesetih godina bilo je mnogo
otpora da se u taj sustav ugrade ista načela tretmana kao i u sustavu javnog
zdravstva. Godinama je postojao velik otpor u primjeni metadona, forsi-
rao se drug-free pristup. Pojavom buprenorfina (2003) u javnom zdravstvu,
zbog znatno manjeg rizika od predoziranja i zlouporabe, taj je lijek brzo
prihvaćen i danas se koristi u zamjenskoj terapiji tijekom služenja kazne za-
tvora kod velikog broja osuđenih osoba u svim kaznenim ustanovama. Da-
nas većinu potreba u organiziranom liječenju provode stručni timovi za-
tvora u suradnji sa nadležnim centrima za liječenje ovisnika koji su dužni
osigurati postpenalni prihvat i nastaviti kontinuitet tretmana odmah na-
kon izlaska iz zatvora, zbog čega u Hrvatskoj gotovo i nema opijatskih ovi-
snika koji smrtno stradaju od predoziranja nakon završetka služenja kazne.
189
u centrima kao i sadržaj terapijskih seansi (psihoterapija, obiteljski postu-
pak, edukacija, drug testing itd.) određuju prema stanju i potrebama bole-
snika specijalisti stručnih timova. Odabrani GP ima ovlasti i obavezu upu-
titi ovisnika zbog posebnih intervencija ili mišljenja o daljnjem tretmanu u
njegov nadležni centar. Centar je dužan voditi evidenciju svih svojih paci-
jenata i dostavljati ispunjene upitnike s podacima o njihovom stanju i lije-
čenju u Republički registar liječenih ovisnika (ZZJZ).
U usporedbi rezultata hrvatskog sustava sa onim u EU-u (podaci EMCD-
DA), prema glavnim epidemiološkim parametrima, naša zemlja bolje stoji.
Od 2001. kada je broj po prvi puta liječenih opijatskih ovisnika bio najvi-
ši (1 066 osoba), incidencija se iz godine u godinu smanjivala da bi u 2014.
broj novoliječenih opijatskih ovisnika pao na 230 osoba. Zaraženost viru-
snim bolestima kontinuirano je značajno niža (osobito HIV-infekcije, sve-
ga 0,3 %). Pokrivenost tretmanom iznosi preko 70 %. Stope umrlih od pre-
doziranja opijatima posljednih su godina za 40 % niže od prosjeka. Europ-
ske unije. Dok u EU-u opijatski ovisnici dolaze na prva liječenja s 33 godi-
ne starosti, u Hrvatskoj dolaze čak 7 godina ranije (sa 26 godina). Dok je
u EU-u još uvijek oko 75 % ovisnika u programu zamjenske terapije meta-
donom (buprenorfin 20 %), u Hrvatskoj se na buprenorfinu uspjelo stabi-
lizirati (sigurnijoj i perspektivnijoj opciji tretmana) oko 50 % ovisnika, ko-
liko ih je i na metadonu. U Hrvatskoj nema liste čekanja za prihvat na lije-
čenje, a lijekovi, kao i sve druge opcije tretmana lako su dostupni i besplat-
ni, što nije slučaj u nekoliko zemalja EU-a. Za razliku od RH, u mnogim
zemljama Europske unije, zbog više cijene, buprenorfin se ne koristi u lije-
čenju ovisnika u zatvorskom sustavu. Još devedesetih godina bilo je mnogo
otpora da se u taj sustav ugrade ista načela tretmana kao i u sustavu javnog
zdravstva. Godinama je postojao velik otpor u primjeni metadona, forsi-
rao se drug-free pristup. Pojavom buprenorfina (2003) u javnom zdravstvu,
zbog znatno manjeg rizika od predoziranja i zlouporabe, taj je lijek brzo
prihvaćen i danas se koristi u zamjenskoj terapiji tijekom služenja kazne za-
tvora kod velikog broja osuđenih osoba u svim kaznenim ustanovama. Da-
nas većinu potreba u organiziranom liječenju provode stručni timovi za-
tvora u suradnji sa nadležnim centrima za liječenje ovisnika koji su dužni
osigurati postpenalni prihvat i nastaviti kontinuitet tretmana odmah na-
kon izlaska iz zatvora, zbog čega u Hrvatskoj gotovo i nema opijatskih ovi-
snika koji smrtno stradaju od predoziranja nakon završetka služenja kazne.
189
