Page 218 - Droge in nekemične zasvojenosti v Obalno-kraški regiji in Primorsko-goranski županiji / Droge i nekemijske ovisnosti u Obalno-kraškoj i Primorsko-goranskoj županiji. Zbornik povzetkov. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 218
DROGE I NEKEMIJSKE OVISNOSTI Programi smanjenja štete (»Harm reduction«)
U OBALNO-KRAŠKOJ REGIJI u Republici Hrvatskoj
I PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI
Ilinka Sardarević
Program »Harm Reduction« odnosi se na mjere s ciljem smanjenja štete
povezane s uporabom droga bez neophodnog zahtijevanja smanjenja njene
konzumacije (Wodak, 1994). Prema Grupi za suradnju u borbi protiv zlou-
porabe droga i krijumčarenja droga (Pompidou grupa), smanjenje šteta i ri-
zika povezanih s uporabom droga (engl. harm reduction) predstavlja krov-
ni termin za intervencije, programe i politike kojima se nastoje spriječiti,
smanjiti i ublažiti zdravstvene, društvene i ekonomske štete pojedincima,
zajednicama i društvima, koje proizlaze iz upotrebe psihoaktivnih tvari i
ovisničkog ponašanja. To je komplet praktičnih strategija za smanjenje ne-
gativnih posljedica upotreba droga uključujući sigurniju upotrebu, orga-
niziranu upotrebu do apstinencije. Harm reduction strategije usmjerene
su prema korisnicima droga. Ilegalna i legalna upotreba droga dio je na-
šeg svijeta i cilj harm reduction programa je smanjenje štetnih efekata uzi-
manja droga umjesto ignoriranja ili osuđivanja ovisnika. Dolaskom heroi-
na na zapadno tržište i rastom njegove cijene, konzumiranje droga postaje
sve kriminogenije što počinje mijenjati politiku tretiranja ovisnika. U ze-
mljama zapadne Europe uvode se metadonski programi kao dio harm re-
duction pristupa. U centrima ukoje su dolazili ovisnici primijećeno je da
korištenje zajedničkog pribora dovodi do stvaranja infekcija te se započinje
sa dijeljenjem čistog pribora za injiciranje.
Program smanjenja štete koji uključuje dijeljenje sterilnog pribora vrlo je
kontroverzan i zbog toga je i danas mnogima neprihvatljiv u velikom dijelu
Europe, a pogotovo u ostatku nerazvijenog svijeta. Tek epidemija HIV-in-
fekcije među intravenoznim korisnicima droga krajem 80-ih godina u za-
padnoj Europi, a krajem 90-ih godina u istočnoj Europi, alarmira i stvara
uvjete za otvaranje programa za supstitucijsko liječenje heroinskih ovisni-
ka i stvaranje centara za podjelu sterilnog pribora za injiciranje droga.
216
U OBALNO-KRAŠKOJ REGIJI u Republici Hrvatskoj
I PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI
Ilinka Sardarević
Program »Harm Reduction« odnosi se na mjere s ciljem smanjenja štete
povezane s uporabom droga bez neophodnog zahtijevanja smanjenja njene
konzumacije (Wodak, 1994). Prema Grupi za suradnju u borbi protiv zlou-
porabe droga i krijumčarenja droga (Pompidou grupa), smanjenje šteta i ri-
zika povezanih s uporabom droga (engl. harm reduction) predstavlja krov-
ni termin za intervencije, programe i politike kojima se nastoje spriječiti,
smanjiti i ublažiti zdravstvene, društvene i ekonomske štete pojedincima,
zajednicama i društvima, koje proizlaze iz upotrebe psihoaktivnih tvari i
ovisničkog ponašanja. To je komplet praktičnih strategija za smanjenje ne-
gativnih posljedica upotreba droga uključujući sigurniju upotrebu, orga-
niziranu upotrebu do apstinencije. Harm reduction strategije usmjerene
su prema korisnicima droga. Ilegalna i legalna upotreba droga dio je na-
šeg svijeta i cilj harm reduction programa je smanjenje štetnih efekata uzi-
manja droga umjesto ignoriranja ili osuđivanja ovisnika. Dolaskom heroi-
na na zapadno tržište i rastom njegove cijene, konzumiranje droga postaje
sve kriminogenije što počinje mijenjati politiku tretiranja ovisnika. U ze-
mljama zapadne Europe uvode se metadonski programi kao dio harm re-
duction pristupa. U centrima ukoje su dolazili ovisnici primijećeno je da
korištenje zajedničkog pribora dovodi do stvaranja infekcija te se započinje
sa dijeljenjem čistog pribora za injiciranje.
Program smanjenja štete koji uključuje dijeljenje sterilnog pribora vrlo je
kontroverzan i zbog toga je i danas mnogima neprihvatljiv u velikom dijelu
Europe, a pogotovo u ostatku nerazvijenog svijeta. Tek epidemija HIV-in-
fekcije među intravenoznim korisnicima droga krajem 80-ih godina u za-
padnoj Europi, a krajem 90-ih godina u istočnoj Europi, alarmira i stvara
uvjete za otvaranje programa za supstitucijsko liječenje heroinskih ovisni-
ka i stvaranje centara za podjelu sterilnog pribora za injiciranje droga.
216
