Page 106 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 106
povećanju broja direktno i indirektno zaposlenih radnika u ovoj
oblasti;
povećanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća koja posluju u
ovoj oblasti kroz njihov veći angažman u prometu turističkih
proizvoda i usluga;
promoviranja vrijednosti države Bosne i Hercegovine i njenih građana
kroz promociju prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa.
Osim na bogatoj i raznovrsnoj turističko-resursnoj osnovi realizacija
navedenih strateških ciljeva je realno utemeljena i kroz razvijenu tradiciju
u oblasti turističke djelatnosti koja potiče još iz perioda početka 19.
stoljeća. Konkretnije, na bazi dosadašnjih iskustava mogu se, na nivou
nekoliko faza, sublimirano identificirati i determinisati osnovne
karakteristike faznog razvoja turizma u Bosni i Hercegovine, kao što su:
iskazana znatiželja posjetilaca za upoznavanjem novih pejzaža i
krajeva;
izgradnja prvih ugostiteljskih objekata u privatnom ili javnom
vlasništvu;
razvoj različitih oblika turizma povezanih s prvim zabilježenim
organiziranim turističkim posjetama;
začetak prvih „turističkih mjesta“, većinom pogodnih za lječilišta
(klimatske banje), sport, ali i izdvajanje prvih većih prostornih cjelina
za potrebe rekreativaca i izletnika;
Intenziviranje turističkih obilazaka baziranih na izgradnji novih
saobraćajnica;
buđenje svijesti lokalnih zajednica o koristima koje strani gosti donose
turističkim destinacijama;
počeci državnog intervencionizma u oblasti turizma (statistika, takse,
zakonske odredbe).
Međutim, savremeni ekonomski pokazatelji o privrednom razvoju
indiciraju da je pomenuta strateška intencija intenziviranja turističkog
razvoja Bosne i Hercegovine do danas realizirana u obimu, što se najbolje
očituje kroz godišnje statističke izvještaje o ostvarenom ukupnom BDP u
ovoj oblasti. Konkretnije, turistička privreda u Bosni i Hercegovini još
uvijek ima vrlo nizak nivo ostvarenih prihoda u ukupnom privrednom
prometu odnosno i kao takva još uvijek, niti strateško-organizacijski niti
institucionalno i legislativno, nije dovoljno osposobljena za intenziviran
razvoj. Shodno istaknutom nivo turističkog razvoja po svim pokazateljima
u značajnoj mjeri zaostaje kako spram zemalja balkanske geografske
104
oblasti;
povećanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća koja posluju u
ovoj oblasti kroz njihov veći angažman u prometu turističkih
proizvoda i usluga;
promoviranja vrijednosti države Bosne i Hercegovine i njenih građana
kroz promociju prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa.
Osim na bogatoj i raznovrsnoj turističko-resursnoj osnovi realizacija
navedenih strateških ciljeva je realno utemeljena i kroz razvijenu tradiciju
u oblasti turističke djelatnosti koja potiče još iz perioda početka 19.
stoljeća. Konkretnije, na bazi dosadašnjih iskustava mogu se, na nivou
nekoliko faza, sublimirano identificirati i determinisati osnovne
karakteristike faznog razvoja turizma u Bosni i Hercegovine, kao što su:
iskazana znatiželja posjetilaca za upoznavanjem novih pejzaža i
krajeva;
izgradnja prvih ugostiteljskih objekata u privatnom ili javnom
vlasništvu;
razvoj različitih oblika turizma povezanih s prvim zabilježenim
organiziranim turističkim posjetama;
začetak prvih „turističkih mjesta“, većinom pogodnih za lječilišta
(klimatske banje), sport, ali i izdvajanje prvih većih prostornih cjelina
za potrebe rekreativaca i izletnika;
Intenziviranje turističkih obilazaka baziranih na izgradnji novih
saobraćajnica;
buđenje svijesti lokalnih zajednica o koristima koje strani gosti donose
turističkim destinacijama;
počeci državnog intervencionizma u oblasti turizma (statistika, takse,
zakonske odredbe).
Međutim, savremeni ekonomski pokazatelji o privrednom razvoju
indiciraju da je pomenuta strateška intencija intenziviranja turističkog
razvoja Bosne i Hercegovine do danas realizirana u obimu, što se najbolje
očituje kroz godišnje statističke izvještaje o ostvarenom ukupnom BDP u
ovoj oblasti. Konkretnije, turistička privreda u Bosni i Hercegovini još
uvijek ima vrlo nizak nivo ostvarenih prihoda u ukupnom privrednom
prometu odnosno i kao takva još uvijek, niti strateško-organizacijski niti
institucionalno i legislativno, nije dovoljno osposobljena za intenziviran
razvoj. Shodno istaknutom nivo turističkog razvoja po svim pokazateljima
u značajnoj mjeri zaostaje kako spram zemalja balkanske geografske
104
