Page 391 - Štemberger Tina, Čotar Konrad Sonja, Rutar Sonja, Žakelj Amalija. Ur. 2022. Oblikovanje inovativnih učnih okolij. Koper: Založba Univerze na Primorskem
P. 391
Primjena informacijske-komunikacijske tehnologije u nastavi matematike
Statističkom obradom podataka dobili smo:
– za studente aritmetička sredina iznosi 3,80 a standardna devijacija 0,85;
– za učitelje je aritmetička sredina 4,60 a standardna devijacija 0,49.
Uz česticu Kao (budući) učitelj primarnog obrazovanja spreman/-a sam koris-
titi računalo u nastavi matematike, dobiveni rezultati kazuju, da za razliku od
studenata koji se gotovo svi slažu s postavljenom česticom, učitelji primar-
nog obrazovanja prema navedenoj čestici – gotovo polovica njih (48,5 ) –
ima negativan stav. A kada je u pitanju čestica Smatram da učenici primjenom
računala mogu učiti matematiku – jednako kao i studenti, sudionici istraživa-
nja – tako i svi učitelji, 100 njih, ima pozitivan stav prema postavljenoj čes-
tici. Što to zapravo znači? Učitelji, sudionici istraživanja su svjesni ubrzanog
tehnološkog napretka, te njegovog utjecaja na odgojno-obrazovni proces.
Upravo zato su se složili s postavljenom česticom. Međutim, iako su učitelji
svjesni trenutnog stanja, zbog nedovoljne edukacije nisu spremni rabiti ra-
čunalo u nastavi matematike.
Sljedeća čestica o kojoj su se sudionici istraživanja izjašnjavali glasila je:
Metode rada koje uključuju računalo učenicima omogućuju lakše savladavanje
gradiva iz matematike. Dobiveni rezultati (tablica 4) kazuju veliku neodluč-
nost, kako studenata (47,6 ) tako i učitelja primarnog obrazovanja (35,9 ).
Aritmetičke sredine i standardne devijacije iznosile su:
– za studente: AS = 3,41; za učitelje: AS = 3,48;
– za studente: α = 0,80; za učitelje: α = 0,94.
Kako su rezultati uz postavljenu česticu raznoliki i znatno variraju, na os-
novi njih nije moguće donijeti neke konkretnije zaključke.
Uz česticu koja je glasila Ukoliko imam na raspolaganju putem medija (Inter-
net, CD/DVD) nastavne materijale za matematiku spreman/-a sam ih koristiti,
primjenom statističkih postupaka, dobiveni su sljedeći rezultati: standardna
devijacija kod skupine studenata iznosi 0,75, a aritmetička sredina 4,10, dok u
skupini učitelja standardna devijacija iznosi 0,87 i aritmetička sredina 3,60.
Iz tablice 5 je vidljivo da je 83,5 studenta pozitivnog stava prema ponu-
đenoj čestici, i to 52,4 ispitanika se s postavljenom česticom slaže, dok se
njih 31,1 u potpunosti slaže. Nasuprot tome, svega 57,5 učitelja je pozitiv-
nog stava prema postavljenoj čestici: 44,3 se slaže, a 13,2 se u potpunosti
slaže. I dok su studenti su spremni rabiti sve nastavne materijale koje imaju
na raspolaganju primjenom suvremenih medija, nešto više od jedne trećine
učitelja (33,8 još uvijek je neodlučno po tom pitanju. Želimo istaknuti da
391
Statističkom obradom podataka dobili smo:
– za studente aritmetička sredina iznosi 3,80 a standardna devijacija 0,85;
– za učitelje je aritmetička sredina 4,60 a standardna devijacija 0,49.
Uz česticu Kao (budući) učitelj primarnog obrazovanja spreman/-a sam koris-
titi računalo u nastavi matematike, dobiveni rezultati kazuju, da za razliku od
studenata koji se gotovo svi slažu s postavljenom česticom, učitelji primar-
nog obrazovanja prema navedenoj čestici – gotovo polovica njih (48,5 ) –
ima negativan stav. A kada je u pitanju čestica Smatram da učenici primjenom
računala mogu učiti matematiku – jednako kao i studenti, sudionici istraživa-
nja – tako i svi učitelji, 100 njih, ima pozitivan stav prema postavljenoj čes-
tici. Što to zapravo znači? Učitelji, sudionici istraživanja su svjesni ubrzanog
tehnološkog napretka, te njegovog utjecaja na odgojno-obrazovni proces.
Upravo zato su se složili s postavljenom česticom. Međutim, iako su učitelji
svjesni trenutnog stanja, zbog nedovoljne edukacije nisu spremni rabiti ra-
čunalo u nastavi matematike.
Sljedeća čestica o kojoj su se sudionici istraživanja izjašnjavali glasila je:
Metode rada koje uključuju računalo učenicima omogućuju lakše savladavanje
gradiva iz matematike. Dobiveni rezultati (tablica 4) kazuju veliku neodluč-
nost, kako studenata (47,6 ) tako i učitelja primarnog obrazovanja (35,9 ).
Aritmetičke sredine i standardne devijacije iznosile su:
– za studente: AS = 3,41; za učitelje: AS = 3,48;
– za studente: α = 0,80; za učitelje: α = 0,94.
Kako su rezultati uz postavljenu česticu raznoliki i znatno variraju, na os-
novi njih nije moguće donijeti neke konkretnije zaključke.
Uz česticu koja je glasila Ukoliko imam na raspolaganju putem medija (Inter-
net, CD/DVD) nastavne materijale za matematiku spreman/-a sam ih koristiti,
primjenom statističkih postupaka, dobiveni su sljedeći rezultati: standardna
devijacija kod skupine studenata iznosi 0,75, a aritmetička sredina 4,10, dok u
skupini učitelja standardna devijacija iznosi 0,87 i aritmetička sredina 3,60.
Iz tablice 5 je vidljivo da je 83,5 studenta pozitivnog stava prema ponu-
đenoj čestici, i to 52,4 ispitanika se s postavljenom česticom slaže, dok se
njih 31,1 u potpunosti slaže. Nasuprot tome, svega 57,5 učitelja je pozitiv-
nog stava prema postavljenoj čestici: 44,3 se slaže, a 13,2 se u potpunosti
slaže. I dok su studenti su spremni rabiti sve nastavne materijale koje imaju
na raspolaganju primjenom suvremenih medija, nešto više od jedne trećine
učitelja (33,8 još uvijek je neodlučno po tom pitanju. Želimo istaknuti da
391
