Page 17 - Blečić Kavur, Martina. Dama iz Čikata ■ The Lady from Čikat ■ Dama iz Čikata. Koper: Založba Univerze na Primorskem, 2014.
P. 17
t i kompaktnost kontura, te zatvorenost The figurine does not have, a lively relati- iz njene linearnosti in kompaktnosti potez dama ■ the lady ■ dama 17
i skučenost mase, zbijene i plošno istanje- on between the volume of the figure and ter zaprtosti in stisnjenosti mase – zbite in
ne na nekim dijelovima, poglavito glave i ti- the space surrounding it. This is mostly cau- na posameznih delih, predvsem v partijah
jela. Omeđuje je, međutim, više ploha koje sed by the linearity and compactness of the glave in telesa, ploskovito stanjšane. Zame-
su prilično zategnute, ali zaobljene i meke, contours and the reticence and contracte- juje jo sicer več ploskev, ki so dokaj zateg-
ostvarenim blažim prijelazima iz jedne u dness of the mass, which is compressed and njene, vendar zaobljene in mehke, ustvarje-
drugu. Time je uvjetovana i kompozicija flat in some portions of the head and the ne z blagimi prehodi iz ene v drugo. S tem
umjetničkog djela koja je simetrična i she- body. The mass is meanwhile restricted with je pogojena tudi sama kompozicija umetni-
matizirana ali uravnotežena, u perspektivi several surfaces which are rather stretched ne, ki je simetrična in shematizirana, ven-
statična i kruta ali odaje aktivan čin decidi- but also rounded and softened with smooth dar uravnotežena, v perspektivi statična in
ranog koncepta antropomorfnog, idealizi- transitions from one to another. This also toga, s čimer odkriva svoj aktiven posvetilni
ranog motiva žene, dame iz Čikata (sl. 2–5). conditions the composition of the artistic koncept antropomorfnega, idealiziranega
work itself, which is symmetrical and sche- motiva ženske – dame iz Čikata (sl. 2–5).
Formalna raščlamba svih bitnih osobito- matized, but balanced – statical and stiff in
sti figurice iz Čikata uvjerava kako njezinu perspective but transmitting an active act of Formalna analiza vseh pomembnih značil-
idejnu i stvarnu kreaciju ne možemo traži- a reconciled concept of an anthropomorp- nosti figurice iz Čikata prepričljivo kaže,
ti u autohtonom stvaralaštvu tadašnje cre- hic, idealized motif of a female – of the Lady da njene idejne in dejanske kreacije ne mo-
sko–lošinjske otočne skupine, niti povezati from Čikat (figs. 2–5). remo iskati v avtohtoni ustvarjalnosti te-
uz produkciju liburnskog kulturnog kru- danjega creško–lošinjskega arhipelaga, niti
ga, kako se to domnijevalo ranije.1 Jer, po- The formal analysis of the figurine from je ne moremo povezati s proizvodnjo li-
red činjenice što je ona i dalje jedinstveni Čikat demonstrates persuasively that her burnskega kulturnega kroga, kot se je to
poznati primjerak na prostoru željeznodob- ideological and material creation cannot be domnevalo v preteklosti.1 Poleg dejstva, da
nih kultura istočne obale Jadrana, oblikov- sought for in the autochthonous creativity gre še vedno za edini znani primer s prosto-
nost, likovnost te kodeks shematizirano– of the contemporary Cres–Lošinj archipel- ra železnodobnih kultur vzhodne obale Ja-
simboličkog zapisa tog sitnog umjetničkog ago, nor could we link it to the production drana, kažejo oblikovanost, likovnost ter
djela ukazuju na bliskost umjetnosti etrur- of the Liburnian cultural circle.1 Since, be- kodeks shematiziranega simboličnega za-
skog dijela koiniziranog orijentalizirajućeg side the fact that she is still the only known pisa tega majhnega umetniškega dela po-
stila i njegova znatnijeg širenja tijekom 7. example on the territory of the Iron Age dobnosti z umetnostjo etruščanskega dela
st. pr. Kr.2 koiniziranega orientalizirajočega sloga in
njegove širitve v 7. st. pr. n. št.2
1 Kukoč 1985, 12; Majnarić-Pandžić 1998, 317; Ćus- 1 Kukoč 1985, 12; Majnarić-Pandžić 1998, 317; Ćus- 1 Kukoč 1985, 12; Majnarić-Pandžić 1998, 317; Ćus-
-Rukonić 2003. -Rukonić 2003. -Rukonić 2003.
2 Navode se samo osnovni naslovi koji donose opće- 2 Navajamo samo osnovne naslove, ki prinašajo splo-
niti pregled na temu željeznodobnog Orientaliz- šni pregled na temo železnodobnega orientalizira-
zante stupnja srednje Italije te imaju zastupljenu jočega obdobja srednje Italije ter vsebujejo vso va-
svu važniju stručnu literaturu, npr. Cristofani 1978, žnejšo strokovno literaturo – npr. Cristofani 1978,
64–80; Brendel 1995, 49–109; Torelli 1997a, 69– 64–80; Brendel 1995, 49–109; Torelli 1997a, 69–103;
103; Colonna 2000; Delpino, Flourentzos 2000; Colonna 2000; Delpino, Flourentzos 2000; Naso
Naso 2001; Torelli (ed) 2001; Spivey 2006, 40–52; 2001; Torelli 2001; Spivey 2006, 40–52. Zanimive
Zanimljive rasprave vidjeti kod najnovijih radova razprave so tudi v najnovejših delih Annette Rathje
Annette Rathje (2010) i Albert Nijboer (2010). (2010) in Alberta Nijboerja (2010).
i skučenost mase, zbijene i plošno istanje- on between the volume of the figure and ter zaprtosti in stisnjenosti mase – zbite in
ne na nekim dijelovima, poglavito glave i ti- the space surrounding it. This is mostly cau- na posameznih delih, predvsem v partijah
jela. Omeđuje je, međutim, više ploha koje sed by the linearity and compactness of the glave in telesa, ploskovito stanjšane. Zame-
su prilično zategnute, ali zaobljene i meke, contours and the reticence and contracte- juje jo sicer več ploskev, ki so dokaj zateg-
ostvarenim blažim prijelazima iz jedne u dness of the mass, which is compressed and njene, vendar zaobljene in mehke, ustvarje-
drugu. Time je uvjetovana i kompozicija flat in some portions of the head and the ne z blagimi prehodi iz ene v drugo. S tem
umjetničkog djela koja je simetrična i she- body. The mass is meanwhile restricted with je pogojena tudi sama kompozicija umetni-
matizirana ali uravnotežena, u perspektivi several surfaces which are rather stretched ne, ki je simetrična in shematizirana, ven-
statična i kruta ali odaje aktivan čin decidi- but also rounded and softened with smooth dar uravnotežena, v perspektivi statična in
ranog koncepta antropomorfnog, idealizi- transitions from one to another. This also toga, s čimer odkriva svoj aktiven posvetilni
ranog motiva žene, dame iz Čikata (sl. 2–5). conditions the composition of the artistic koncept antropomorfnega, idealiziranega
work itself, which is symmetrical and sche- motiva ženske – dame iz Čikata (sl. 2–5).
Formalna raščlamba svih bitnih osobito- matized, but balanced – statical and stiff in
sti figurice iz Čikata uvjerava kako njezinu perspective but transmitting an active act of Formalna analiza vseh pomembnih značil-
idejnu i stvarnu kreaciju ne možemo traži- a reconciled concept of an anthropomorp- nosti figurice iz Čikata prepričljivo kaže,
ti u autohtonom stvaralaštvu tadašnje cre- hic, idealized motif of a female – of the Lady da njene idejne in dejanske kreacije ne mo-
sko–lošinjske otočne skupine, niti povezati from Čikat (figs. 2–5). remo iskati v avtohtoni ustvarjalnosti te-
uz produkciju liburnskog kulturnog kru- danjega creško–lošinjskega arhipelaga, niti
ga, kako se to domnijevalo ranije.1 Jer, po- The formal analysis of the figurine from je ne moremo povezati s proizvodnjo li-
red činjenice što je ona i dalje jedinstveni Čikat demonstrates persuasively that her burnskega kulturnega kroga, kot se je to
poznati primjerak na prostoru željeznodob- ideological and material creation cannot be domnevalo v preteklosti.1 Poleg dejstva, da
nih kultura istočne obale Jadrana, oblikov- sought for in the autochthonous creativity gre še vedno za edini znani primer s prosto-
nost, likovnost te kodeks shematizirano– of the contemporary Cres–Lošinj archipel- ra železnodobnih kultur vzhodne obale Ja-
simboličkog zapisa tog sitnog umjetničkog ago, nor could we link it to the production drana, kažejo oblikovanost, likovnost ter
djela ukazuju na bliskost umjetnosti etrur- of the Liburnian cultural circle.1 Since, be- kodeks shematiziranega simboličnega za-
skog dijela koiniziranog orijentalizirajućeg side the fact that she is still the only known pisa tega majhnega umetniškega dela po-
stila i njegova znatnijeg širenja tijekom 7. example on the territory of the Iron Age dobnosti z umetnostjo etruščanskega dela
st. pr. Kr.2 koiniziranega orientalizirajočega sloga in
njegove širitve v 7. st. pr. n. št.2
1 Kukoč 1985, 12; Majnarić-Pandžić 1998, 317; Ćus- 1 Kukoč 1985, 12; Majnarić-Pandžić 1998, 317; Ćus- 1 Kukoč 1985, 12; Majnarić-Pandžić 1998, 317; Ćus-
-Rukonić 2003. -Rukonić 2003. -Rukonić 2003.
2 Navode se samo osnovni naslovi koji donose opće- 2 Navajamo samo osnovne naslove, ki prinašajo splo-
niti pregled na temu željeznodobnog Orientaliz- šni pregled na temo železnodobnega orientalizira-
zante stupnja srednje Italije te imaju zastupljenu jočega obdobja srednje Italije ter vsebujejo vso va-
svu važniju stručnu literaturu, npr. Cristofani 1978, žnejšo strokovno literaturo – npr. Cristofani 1978,
64–80; Brendel 1995, 49–109; Torelli 1997a, 69– 64–80; Brendel 1995, 49–109; Torelli 1997a, 69–103;
103; Colonna 2000; Delpino, Flourentzos 2000; Colonna 2000; Delpino, Flourentzos 2000; Naso
Naso 2001; Torelli (ed) 2001; Spivey 2006, 40–52; 2001; Torelli 2001; Spivey 2006, 40–52. Zanimive
Zanimljive rasprave vidjeti kod najnovijih radova razprave so tudi v najnovejših delih Annette Rathje
Annette Rathje (2010) i Albert Nijboer (2010). (2010) in Alberta Nijboerja (2010).
