Page 43 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 43
Douglas Forsyth, La crisi dell’Italia Liberale.Politica economica e finanziaria 1914-1922 (Milano: Casa Editrice Corbaccio s.r.l.,
1998); Gianni Marongiu, La politica fiscale del fascismo.La politica fiscale del fascismo. Lungo di Cosenza:Costantino Marco
Editore, 2005.
39 Vinko Antić, „Pomorstvo i naš turizam“, V Pomorski zbornik. Povodom 20-godišnjice dana mornarice i pomorstva Jugoslavije
1942. - 1962., 987–1058. (Zadar:Institut za historijske i ekonomske nauke, 1962), 1011.
40 Darovec, Kratka zgodovina Istre, 185; „Istarska državna željeznica (Istrianer Staatsbahn)“ Leksikografski zavod Miroslav
Krleža, pristupljeno 2. studenoga 2014. http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1199.
41 Više o tome u Amir Muzur, Kako se stvarala Opatija: prilozi povijesti naseljavanja, grada i zdravstvenog turizma, (Opatija: Ka-
tedra čakavskog sabora, 1998).; Kavrečič, „Zgodovina turizma v Avstrijskem Primorju (1819–1914). Kopališki zdraviliški, jamski
in gorski turizem“.
42 Vidi i Kavrečič, „Zgodovina turizma v Avstrijskem Primorju (1819–1914). Kopališki zdraviliški, jamski in gorski turizem“.
43 Više o tome u Rogoznica, Iz kapitalizma v socializem : gospodarstvo cone B Svobodnega tržaškega ozemlja : 1947-1954;
Deborah Rogoznica, „Obnova in razvoj turizma na območju cone B Svobodnega tržaškega ozemlja (s posebnim poudarkom na
okraju Koper)“. Acta Histriae 13, 2 (2005.), 395–422.
44 „Ferrovie concesse e tramvie estraurbane, 1936“. „Ferrovie concesse e tramvie estraurbane, 1936“. Stagniweb, 1936.
http://www.stagniweb.it/foto6.asp?File=fer936&righe=1&inizio=7&InizioI=1&RigheI=50&Col=4.
45 Rogoznica, „Obnova in razvoj turizma na območju cone B Svobodnega tržaškega ozemlja (s posebnim poudarkom na okraju
Koper)“, 404.
46 Upravo tamo, 407.
47 Godine 1953. osnovana Trgovačka i ugostiteljska komora za okrug Kopar (u sklopu nje djelovao je stalni odbor za ugostiteljstvo
i turizam), 1956. godine preoblikovala se u Ugostiteljsku komoru za okrug Kopar, koji je u okviru nadležnosti koparskog okruga
pokrivao sve tri tadašnje općine slovenske Istre. Više o tome u Rogoznica, „Obnova in razvoj turizma na območju cone B Svobod-
nega tržaškega ozemlja (s posebnim poudarkom na okraju Koper)“, 408 i u OLO Piran. „Kratek oris razvoja turistične dejavnosti
v občini Piran“. Općinski narodni odbor Piran, 1958. Osobni fond Tomija Brezovca.
48 Repe Božo, „Turistična zveza in razvoj turizma v Sloveniji po drugi svetovni vojni. “Turizem smo ljudje: zbornik ob 100-letnici
ustanovitve Deželne zveze za pospeševanje prometa tujcev na Kranjskem, Turistične zveze Slovenije in organiziranega turizma v
Sloveniji : 1905-2005, uredio Srečko Šajn. (Ljubljana: Turistička zajednica Slovenije, 2006.).
49 Božo Repe, „Teorija in praksa in njeni pisci v času partijskega »liberalizma«“, Teorija in praksa, 41, 1–2 (2004.), 114–131.
50 „SI PAK KP 178, t.e.98, a.e.304, Problematika poslovanja gostinskih organizacij okraja Koper. Organizacija gostinske mreže
1962-1965.Koper.“
51 Ako stavimo na stranu privremeno rješenje kao što je bilo uvođenje Slobodnog teritorija Trsta nakon Drugoga svjetskog rata i
konačno razgraničenje između Italije i tadašnje Jugoslavije, pri čemu je u geografskom smislu samo rubni dio Istre dodijeljen Italiji.
U tom su smislu lokalno stanovništvo još više smetala prekogranična putovanja u Trst, koji je tradicionalno bio povezan s Istrom.
52 „Vse večja gneča in zastoji na cestah“. Delo. 16. kolovoza 2014. http://www.delo.si/novice/slovenija/gneca-in-zastoji-na-podrav-
ski-avtocesti.html.
53 „Zakon o ratifikaciji Sporazuma med Republiko Slovenijo in Republiko Hrvaško o obmejnem prometu in sodelovanju“.

43
   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48