Page 81 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 81
lna mesta, kot so Portorož, Koper, Izola, Piran in Obalna mjesta, kao što su Portorož, Kopar, Izola, Piran i
Ankaran so bila med najbolj priljubljenimi izletniškimi Ankaran, bila su među najomiljenijim izletničkim, odno-
oziroma potovalnimi destinacijami za domače goste v sno turističkim destinacijama za domaće goste u prvom
prvem desetletju 21. stoletja. Kot prikazuje Graf 4, je te desetljeću 21.  stoljeća. Kako prikazuje grafikon  4, te je
kraje obiskala v povprečju ena tretjina Slovencev na dalj- krajeve u prosjeku posjetila trećina Slovenaca na dužim
ših zasebnih potovanjih v Sloveniji. Portorož in Izola sta privatnim putovanjima u Sloveniji. Portorož i Izola bili su
bila konstantno med najbolj priljubljenimi kraji, medtem konstantno među najomiljenijim krajevima, dok su ostali
ko so bili drugi kraji navedeni manj konstantno. krajevi bili navedeni manje konstantno.

Graf 4: Delež domačih gostov na daljših potovanjih v slovenskih obmorskih mestih175
Grafikon 4: Udio domaćih gostiju na dužim putovanjima u slovenskim primorskim mjestima175

Št. gostov / Br. gostiju

leto / godina

Kot je razvidno iz Grafa 4, je finančna kriza prizadela Kako je evidentno iz grafikona 4, financijska kriza pogo-
obalni turizem. Sicer pa statistični podatki kažejo večji dila je obalni turizam. Inače, statistički podaci pokazuju
padec na strani domačih turistov, kot pa pri tujih. Število veći pad domaćih turista nego stranih. Broj dolazaka u
prihodov je pri obeh skupinah doseglo največji padec obje je skupine ostvario najveći pad 2010. godine, a na-
leta 2010, po tem se je število tujih gostov ponovno po- kon toga se broj stranih gostiju ponovno povećavao, dok
večevalo, medtem ko se je število domačih še kar naprej se broj domaćih i dalje lagano smanjivao. Teške domaće
rahlo zmanjševalo. Težke domače gospodarske razmere gospodarske okolnosti utjecale su i na turistički anga-
so vplivale tudi na turistično udejstvovanje domačega žman domaćeg stanovništva. Budući da su domaći gosti
prebivalstva. Ker so domači gostje v obdobju od 2008 do u razdoblju od 2008. do 2013. predstavljali od 41  % do
2013 predstavljali od 41 % do 48 % vseh gostov, je padec 48 % svih gostiju, pad broja domaćih gostiju prouzročio
števila domačih gostov povzročil stagnacijo skupnega je stagnaciju ukupnog broja gostiju176.
števila gostov.176

81
   76   77   78   79   80   81   82   83   84   85   86