Page 79 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 79
ljubnost prebivalstva, osebna varnost med bivanjem v stanovništva, osobna sigurnost tijekom boravka u Sloveniji
Sloveniji in možnost sporazumevanja v tujih jezikih. Na i mogućnost sporazumijevanja na stranim jezicima. S dru-
drugi strani pa so največkrat negativne ocene dobili mo- ge su strane najčešće negativne ocjene dobili mogućnosti
žnosti za nakupovanje, ponudba kulturnih prireditev in za kupnju, ponuda kulturnih događanja te kvaliteta cesta i
kakovost cest ter storitve ob cestah. Izleti, ki so bili v pre- usluga uz ceste. Izleti, koji su u prošlosti predstavljali vrlo
teklosti zelo pomemben faktor ponudbe, so bili ocenjeni važan faktor ponude, bili su ocjenjeni prilično prosječno163,
dokaj povprečno,163 v poznejših raziskavah Statističnega a u kasnijim istraživanjima Statističkog ureda Republike
urada Republike Slovenije pa sploh niso bili zajeti. Te raz- Slovenije uopće nisu bili obuhvaćeni. Ta su istraživanja
iskave so pokazale spremembe pri dodeljevanju najvišjih pokazala promjene u dodijeli najviših ocjena, s obzirom na
ocen, saj je leta 2006164 najvišjo oceno dobilo le »sporazu- to da je 2006. godine164 najvišu ocjenu dobilo samo „spo-
mevanje v maternem jeziku«, leta 2009164 odlične ocene razumijevanje na materinskom jeziku“, 2009. godine164
niso prevladovale pri nobenem elementu, »možnost spo- odlične ocjene nisu prevladavale ni kod jednog elementa, a
razumevanja z domačim prebivalstvom«, »osebna varnost „mogućnost sporazumijevanja s lokalnim stanovništvom“
med bivanjem« pa so dobili odlično oceno leta 2012.165 i „osobna sigurnost tijekom boravka“ dobili su odličnu
ocjenu 2012. godine165.
Slovensko obalo so v poletni sezoni leta 2006, 2009 in
2012167 v največjem številu obiskali turisti stari od 25 do Slovensku su obalu u ljetnoj sezoni 2006., 2009. i 2012.
44 let, ki jim sledijo stari od 44 do 65 let, še starejših pa godine167 u najvećem broju posjećivali turisti u dobi od 25
je veliko manj; v predsezoni pa je največ starih od 45 do do 44 godine, a zatim u dobi od 44 do 65 godina, a starijih
65 let. Podobne raziskave so bile narejene tudi že poleti ima znatno manje; u predsezoni ima najviše turista u dobi
leta 1994, 1997, 2000 in 2003, kjer so vedno prevladovali od 45 do 65 godina. Slična su istraživanja bila napravljena
od 30 do 50 let stari gostje. Izjema je leto 2003, ko je bilo već ljeti 1994., 1997., 2000. i 2003. godine, u kojima su
31,5 % gostov starih od 50 do 59 let. Za anketirane tuje uvijek prevladavali gosti u dobi od 30 do 50 godina. Izu-
turiste v letih 1997, 2000 in 2003 v obmorskih krajih so zetak je 2003. godina, kada ih je 31,5 % bilo u dobi od 50
bili v veliki večini glavni razlogi za prihod počitnice in do 59 godina. Za strane turiste u primorskim krajevima
obiski sorodnikov in prijateljev, kar velja tudi za goste anketirane 1997., 2000. i 2003. godine većinom su glavni
iz raziskav iz leta 2006, 2009 in 2012.168 Vse te ankete razlog za dolazak bili praznici te posjeti rodbini i prijate-
še jasno kažejo, da so se potovalne navade oziroma na- ljima, što vrijedi i za goste iz istraživanja iz 2006., 2009.
čini potovanja, v primerjavi s časom pred Veliko vojno, i 2012. godine168. Sve te ankete jasno pokazuju da su se
obdobjem fašizma in tudi prvih let po 2. svetovni vojni, putne navike, odnosno način putovanja značajno promije-
bistveno spremenili. V času po osamosvojitvi so gostje v nili u usporedbi s razdobljem prije Prvoga svjetskog rata,
več kot 60 % prihajali z avtomobilom, uveljavljala pa so razdobljem fašizma i također u prvim godinama nakon
se tudi druga prevozna sredstva, na primer avtodomi ali Drugoga svjetskog rata. U vrijeme nakon neovisnosti više
letalski prevoz. Turisti ne glede na to slovenske obale ne od 60 % gostiju dolazilo je automobilom, a razvila su se i
vidijo kot avio destinacije.169 Čeprav sta bila v preteklosti druga prijevozna sredstva, na primjer kamperi ili zračni
zelo popularen ladijski ali železniški prevoz, pa ta v teh prijevoz. Bez obzira na to, turisti slovensku obalu ne vide
analizah sploh ni omenjen, kar kaže, da je ta prevoz v tem kao avionsku destinaciju169. Iako su u prošlosti brodski ili
smislu popolnoma zamrl.170 Zaradi tovrstnih potovalnih željeznički prijevoz bili vrlo popularni, u ovim analizama
navad so obalna mesta, predvsem Portorož, sredi sezone uopće nisu spomenuti, što ukazuje na to da je taj prijevoz
polna avtomobilov, pojavljajo se težave s parkiranjem, u tom smislu potpuno zamro.170. Zbog takvih putnih na-
dostopnost po cesti pa je zaradi števila vozil zelo omejena vika obalna su mjesta, prije svega Portorož, usred sezone
zaradi kolon. Zlasti Piran je zaradi svoje lege in strukture puna automobila, pojavljuju se problemi s parkiranjem, a
pristup je cestom vrlo ograničen zbog kolona vozila. Pogo-

79
   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84