Page 166 - Droge in nekemične zasvojenosti v Obalno-kraški regiji in Primorsko-goranski županiji / Droge i nekemijske ovisnosti u Obalno-kraškoj i Primorsko-goranskoj županiji. Zbornik povzetkov. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 166
DROGE I NEKEMIJSKE OVISNOSTI Uporaba psihaktivnih tvari kod vozača
U OBALNO-KRAŠKOJ REGIJI u Sloveniji i Obalno-kraškoj regiji
I PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI
u razdoblju od 2005. do 2015. godine
Milan Krek
Stručnjaci procjenjuju da u EU-u, pod utjecajem zabranjenih psihoaktiv-
nih tvari vozi oko 1,9 % vozača. Najviše njih (1,32 %) vozi pod utjecajem ka-
nabisa, 0,08 % pod utjecajem amfetamina, 0,42 % kokaina, i 0,07 % opio-
ida. Uporaba zabranjenih psihoaktivnih tvari predstavlja povećan rizik za
prometne nesreće i smrti u prometnim nesrećama (Verstraete, 2014). Uči-
nak pojedinih droga ovisi o načinu korištenja droga, iskustvima korisnika
droga, utjecaju droge na pojedinog čovjeka. Korištenje konoplje smanju-
je kognitivne i psihomotoričke sposobnosti vozača. Istraživanja su poka-
zala puno veći rizik za nesreću kod vozača pod utjecajem kanabisa. THC
ometa izvođenje konkretnih aktivnosti mijenjajući reagiranje na pojedinu
pojavu zbog produženja vremena reagiranja. Kod istovremenog korištenja
konoplje i drugih droga, učinci na vozačke sposobnosti vozača su još kom-
pliciraniji, a rizik za nesreću još veći. Pri nadzoru prometa trebalo bi mi-
sliti i na zlouporabu lijekova. Korištenje nepropisanih lijekova može zna-
čajno utjecati na sposobnost za vožnju, posebno ako se koristi u kombina-
ciji s drugim drogama kao što je npr. alkohol (Verstraete, 2014). Istraživa-
nje DRUID koje je izvedeno u 13 zemalja članica EU-a, pokazalo je da je
uporaba droga povezana s povećanim rizikom za prometne nesreće i smrt-
ne slučajeve. Pet puta veći rizik za ozbiljne tjelesne ozljede u prometu, ima-
ju vozači koje osim droga koriste i alkohol (Bernhof, 2012). U studiji u ko-
joj su analizirane tjelesne tekućine na droge kod 1118 osoba koje su izgubi-
le život u prometnoj nesreći u razdoblju od 2006. do 2009. godine u četi-
ri europske države (Švedska, Norveška, Portugal i Finska) je dobiveno da
je 42 % osoba imalo prisutne psihoaktivne tvari u krvi. Alkohola je imalo
32 % osoba, amfetamine 3,1 %, kokain 0,3 %, THC 1,8 % i benzodiazepi-
ne 8,3 % umrlih u prometnim nesrećama. Alkohol i droge u krvi imalo je
164
U OBALNO-KRAŠKOJ REGIJI u Sloveniji i Obalno-kraškoj regiji
I PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI
u razdoblju od 2005. do 2015. godine
Milan Krek
Stručnjaci procjenjuju da u EU-u, pod utjecajem zabranjenih psihoaktiv-
nih tvari vozi oko 1,9 % vozača. Najviše njih (1,32 %) vozi pod utjecajem ka-
nabisa, 0,08 % pod utjecajem amfetamina, 0,42 % kokaina, i 0,07 % opio-
ida. Uporaba zabranjenih psihoaktivnih tvari predstavlja povećan rizik za
prometne nesreće i smrti u prometnim nesrećama (Verstraete, 2014). Uči-
nak pojedinih droga ovisi o načinu korištenja droga, iskustvima korisnika
droga, utjecaju droge na pojedinog čovjeka. Korištenje konoplje smanju-
je kognitivne i psihomotoričke sposobnosti vozača. Istraživanja su poka-
zala puno veći rizik za nesreću kod vozača pod utjecajem kanabisa. THC
ometa izvođenje konkretnih aktivnosti mijenjajući reagiranje na pojedinu
pojavu zbog produženja vremena reagiranja. Kod istovremenog korištenja
konoplje i drugih droga, učinci na vozačke sposobnosti vozača su još kom-
pliciraniji, a rizik za nesreću još veći. Pri nadzoru prometa trebalo bi mi-
sliti i na zlouporabu lijekova. Korištenje nepropisanih lijekova može zna-
čajno utjecati na sposobnost za vožnju, posebno ako se koristi u kombina-
ciji s drugim drogama kao što je npr. alkohol (Verstraete, 2014). Istraživa-
nje DRUID koje je izvedeno u 13 zemalja članica EU-a, pokazalo je da je
uporaba droga povezana s povećanim rizikom za prometne nesreće i smrt-
ne slučajeve. Pet puta veći rizik za ozbiljne tjelesne ozljede u prometu, ima-
ju vozači koje osim droga koriste i alkohol (Bernhof, 2012). U studiji u ko-
joj su analizirane tjelesne tekućine na droge kod 1118 osoba koje su izgubi-
le život u prometnoj nesreći u razdoblju od 2006. do 2009. godine u četi-
ri europske države (Švedska, Norveška, Portugal i Finska) je dobiveno da
je 42 % osoba imalo prisutne psihoaktivne tvari u krvi. Alkohola je imalo
32 % osoba, amfetamine 3,1 %, kokain 0,3 %, THC 1,8 % i benzodiazepi-
ne 8,3 % umrlih u prometnim nesrećama. Alkohol i droge u krvi imalo je
164
