Page 112 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 112
tudi spodbudil razvoj gostišč, ki so po svoji ponudbi na porast tranzitnog prometa, a time se poticao razvoj
prekašala hospice. Manjša gostišča so sprejela le nekaj pansiona, koji su po svojoj ponudi nadmašivali hospicije.
popotnikov, v večjih pa je lahko prenočilo tudi do dvajset Manji su pansioni primali samo nekoliko putnika, a u ve-
popotnikov. V Kopru so večje gostišče, imenovano Alber- ćima je moglo prenoćiti i do dvadeset putnika. U Kopru
go nuovo, zgradili med leti 1458 in 1460.5 To gostišče, ki je veći pansion, nazvan Albergo nuovo, izgrađen između
se je po prenovi leta 1532 imenovano Foresteria, je služilo 1458. i 1460. godine5. Taj pansion, koji je nakon obnove
namestitvi uglednih gostov, uporabljali pa so ga tudi za 1532. godine nazvan Foresteria, služio je za smještaj
nastanitev novoizvoljenega župana do izselitve starega uglednih gostiju, a u njemu je bio smješten i novoizabrani
župana iz Pretorske palače.6 gradonačelnik do iseljavanja starog gradonačelnika iz
Pretorske palače6.
Za prvi poizkus turističnega razvoja na slovenski obali
lahko štejemo odkritje podvodnega izvira termalne vode Prvim pokušajem turističkog razvoja na slovenskoj obali
v Izoli. Minorit Chiaro Vascotto je izvir odkril leta 1820, možemo smatrati otkrivanje podvodnog izvora termalne
štiri leta kasneje pa je odprl skromne termalne kopeli vode u Izoli. Minorit Chiaro Vascotto otkrio je izvor
imenovane Terme San Pietro d'Isola. Ponudba je obsegala 1820. godine, a četiri godine kasnije otvorio je skromne
nekaj kabin s kadmi za kopeli, restavracijo in plesno dvo- termalne kupelji pod nazivom Terme San Pietro d'Isola.
rano ter možnost nastanitve v eno- ali dvoposteljnih so- Ponuda je sadržavala nekoliko kabina s kadama za kup-
bah. Terme sicer niso privabljale velikega števila gostov, ke, restoran i plesnu dvoranu te mogućnost smještaja u
a so bile prvi poizkus razvoja zdraviliške ponudbe v tem jednokrevetnim ili dvokrevetnim sobama. Terme, doduše,
delu Istre. Po propadu term v drugi polovici 19. stoletja je nisu privlačile veliki broj gostiju, ali su bile prvi pokušaj
bilo zemljišče z objekti vred prodano francoskim investi- razvoja lječilišne ponude u tom dijelu Istre. Nakon propa-
torjem, ki so na tem mestu postavili prvo izolsko tovarno sti termi u drugoj polovici 19. stoljeća zemljište je zajedno
rib.7 s objektima prodano francuskim investitorima, koji su na
tom mjestu postavili prvu izolsku tvornicu ribe7.
Izolskemu poizkusu razvoja turistične ponudbe so nekaj
desetletij kasneje sledili tudi v Portorožu. Za prvi tak Izolski pokušaj razvoja turističke ponude nekoliko deset-
poizkus lahko štejemo pobudo Nazaria Galla iz leta 1856 ljeća kasnije ponovili su u Portorožu. Prvim takvim poku-
za postavitev kopališča s plavajočo ploščadjo in s pripa- šajem možemo smatrati inicijativu Nazarija Galla iz 1856.
dajočimi objekti na obali portoroškega zaliva.8 Kopališče godine za postavljanje kupališta s plivajućom platformom
naj bi stalo v bližini vile San Lorenzo, a projekt ni bil i pripadajućim objektima na obali portoroškog zaljeva8.
nikoli realiziran. Vila San Lorenzo je bila najimenitnejša Kupalište se navodno nalazilo u blizini vile San Lorenzo,
zgradba v zalivu. Leta 1830 je bila v lasti markizov Fa- ali projekt nije nikada bio realiziran. Vila San Lorenzo
bris, kasneje pa je prešla v last Giuseppeja Stölkerja. Novi bila je najotmjenija zgrada u zaljevu. Godine 1830. bila
lastnik je vilo ponujal v najem za turistične namene, a pri je u vlasništvu markiza Fabrisa, a kasnije je prešla u vla-
tem ni bil uspešen in je leta 1875 vilo prodal.9 sništvo Giuseppea Stölkera. Novi je vlasnik nudio vilu u
najam u turističke svrhe, ali u tome nije bio uspješan te je
Več uspeha pri razvoju turizma je imel piranski zdravnik 1875. godine vilu prodao9.
dr. Giovanni Lugnani, ki je leta 1879 odkril zdravilne
učinke slanice in solinskega blata. Kmalu je začel izvajati Više je uspjeha u razvoju turizma imao piranski liječnik
terapije z blatnimi oblogami in s kopelmi v slanici v po- dr. Giovanni Lugnani, koji je 1879. godine otkrio ljekovite
skusnem zdravilišču. To je delovalo pod okriljem konzor- učinke slane vode i ljekovitog blata. Ubrzo je u pokusnom
lječilištu počeo provoditi terapije pomoću obloga od blata

112
   107   108   109   110   111   112   113   114   115   116   117