Page 18 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 18
nudila blagostanja in še manj bogastva. Posamezniki, svojem čovjeku nije nudila blagostanje, a još manje bo-
ki jim je uspelo izkoristiti te danosti ter roke Istranov in gatstva. Pojedinci koji su uspjeli iskoristiti ta bogatstva te
Istrank, so si sicer lahko privoščili tudi boljši standard. ruke Istrana i Istranki mogli su si, doduše, priuštiti i bolji
To so bili običajno ljudje ne-slovanskega porekla. Nekaj standard. To su obično bili ljudi neslavenskog porijekla.
boljšega življenja je omogočal tudi turizem, ki so ga v Nešto bolji život omogućavao je i turizam, koji su u Istru
Istro pripeljali Avstrijci v času, ko je bila Istra del njihove uveli Austrijanci u vrijeme kada je Istra bila dio njihove
monarhije. Razvoj te dejavnosti v Istri je osrednja tema te- monarhije. Razvoj te djelatnosti u Istri središnja je tema
ga prispevka kot tudi vseh drugih, ki sledijo. Z raziskavo ovog priloga, kao i svih ostalih koji slijede. Istraživanjem
o razvoju turizma v priobalnem delu Istre smo poskušali o razvoju turizma u priobalnom dijelu Istre pokušali smo
osvetliti njegov pomen za ta del Jadrana ter omogočiti osvijetliti njegovo značenje za taj dio Jadrana te omogućiti
bralcu, da bo lahko bolje razumel nekatere današnje poja- čitatelju da bolje razumije neke današnje pojave i stanje u
ve in stanje v panogi. Na osnovi primarnih in sekundarnih gospodarskoj grani. Na temelju primarnih i sekundarnih
virov smo želeli prikazati, kako se je turizem razvijal v izvora željeli smo prikazati kako se turizam razvijao u ra-
različnih obdobjih, ko so turistično politiko kreirali na zličitim razdobljima, kada su turističku politiku kreirali u
Dunaju, v Rimu, v Beogradu ter na koncu še v Ljubljani Beču, Rimu, Beogradu te na kraju u Ljubljani i Zagrebu.
in Zagrebu. Tako majhen košček zemlje pa toliko različ- Tako malen komadić zemlje, a toliko različitih politika u
nih politik v manj kot dvestotih letih razvoja turizma ni manje od dvjesto godina razvoja turizma nije tako česta
tako zelo pogost pojav niti v mednarodnem merilu. pojava ni u međunarodnim razmjerima.
Ta monografija se osredotoča na razvoj turizma na Ova se monografija fokusira na razvoj turizma na obalnom
obalnem delu Istrskega polotoka, pri čemer so avtorji dijelu istarskog poluotoka, pri čemu su se autori koristili
uporabljali metodološka orodja in pristope zgodovine z metodološkim alatima i pristupima povijesti s uključiva-
vključevanjem v širši gospodarski, pa tudi družbeni in njem u širi gospodarski, pa i društveni i geografski kon-
geografski kontekst. Naj pri tem vseeno poudarimo, da so tekst. Pritom valja naglasiti da su se autori služili pretežno
avtorji uporabljali pretežno kvalitativni pristop, kot ga v kvalitativnim pristupom za koji se u nekom širem smislu
nekem širšem smislu zagovarja Tissot.1 Pri tem so avtorji zalaže Tissot1. Pritom su autori osjetljivi na sve promjene
dovzetni do vseh menjav oblasti in družbenih sistemov, vlasti i društvenih sustava koji su bili prisutni na terito-
ki so bili prisotni na ozemlju Istre od sredine 19. stoletja riju Istre od sredine 19. stoljeća nadalje – u tom pogledu
dalje – v tem pogledu dobi raziskava poseben mednarodni istraživanje dobiva poseban međunarodni kontekst, što je
kontekst, kar pa je v vsakem pogledu okoliščina, ki je v u svakom pogledu okolnost koja je u području turizma
področje turizma izjemno močno zasidrana od vedno. oduvijek iznimno snažno usidrena. Dakle, provedena
Izvedena primerjalna analiza je torej bolj usmerjena v pri- komparativna analiza više je usmjerena na usporedbe
merjave med posameznimi obdobji, kot pa v primerjave pojedinih razdoblja nego na usporedbe pojedinih lokacija
med posameznimi lokacijami v Istri. Bralec ima možnost, u Istri. Čitatelj ima mogućnost da iščitavanjem većih sadr-
da s prebiranjem več vsebinskih sklopov pride tudi do žajnih sklopova dođe i do podataka s pomoću kojih može
podatkov, s pomočjo katerih lahko primerja posamezne međusobno uspoređivati pojedine lokacije. Bez obzira na
lokacije med sabo. Ne glede na to pa so se raziskovalci to, istraživači su se bavili problemom nedostatka odgo-
ukvarjali s problemom pomanjkanja ustreznih virov (tudi varajućih izvora (statističke evidencije u prošlosti nisu se
statistične evidence se v preteklosti niso vodile na takšen vodile na takav način i u takvom opsegu kao danas2), koji
način in v takšnem obsegu kot danes2), ki bi omogočal bi omogućavali cjelovitu usporedbu pojedinih lokacija
celovito primerjavo med posameznimi lokacijami in med i različitih razdoblja, što znači da sama rekonstrukcija
različnimi obdobji, kar pomeni, da sama rekonstrukcija turističkog razvoja nije bila u cijelosti moguća. Zbog ta-
18
ki jim je uspelo izkoristiti te danosti ter roke Istranov in gatstva. Pojedinci koji su uspjeli iskoristiti ta bogatstva te
Istrank, so si sicer lahko privoščili tudi boljši standard. ruke Istrana i Istranki mogli su si, doduše, priuštiti i bolji
To so bili običajno ljudje ne-slovanskega porekla. Nekaj standard. To su obično bili ljudi neslavenskog porijekla.
boljšega življenja je omogočal tudi turizem, ki so ga v Nešto bolji život omogućavao je i turizam, koji su u Istru
Istro pripeljali Avstrijci v času, ko je bila Istra del njihove uveli Austrijanci u vrijeme kada je Istra bila dio njihove
monarhije. Razvoj te dejavnosti v Istri je osrednja tema te- monarhije. Razvoj te djelatnosti u Istri središnja je tema
ga prispevka kot tudi vseh drugih, ki sledijo. Z raziskavo ovog priloga, kao i svih ostalih koji slijede. Istraživanjem
o razvoju turizma v priobalnem delu Istre smo poskušali o razvoju turizma u priobalnom dijelu Istre pokušali smo
osvetliti njegov pomen za ta del Jadrana ter omogočiti osvijetliti njegovo značenje za taj dio Jadrana te omogućiti
bralcu, da bo lahko bolje razumel nekatere današnje poja- čitatelju da bolje razumije neke današnje pojave i stanje u
ve in stanje v panogi. Na osnovi primarnih in sekundarnih gospodarskoj grani. Na temelju primarnih i sekundarnih
virov smo želeli prikazati, kako se je turizem razvijal v izvora željeli smo prikazati kako se turizam razvijao u ra-
različnih obdobjih, ko so turistično politiko kreirali na zličitim razdobljima, kada su turističku politiku kreirali u
Dunaju, v Rimu, v Beogradu ter na koncu še v Ljubljani Beču, Rimu, Beogradu te na kraju u Ljubljani i Zagrebu.
in Zagrebu. Tako majhen košček zemlje pa toliko različ- Tako malen komadić zemlje, a toliko različitih politika u
nih politik v manj kot dvestotih letih razvoja turizma ni manje od dvjesto godina razvoja turizma nije tako česta
tako zelo pogost pojav niti v mednarodnem merilu. pojava ni u međunarodnim razmjerima.
Ta monografija se osredotoča na razvoj turizma na Ova se monografija fokusira na razvoj turizma na obalnom
obalnem delu Istrskega polotoka, pri čemer so avtorji dijelu istarskog poluotoka, pri čemu su se autori koristili
uporabljali metodološka orodja in pristope zgodovine z metodološkim alatima i pristupima povijesti s uključiva-
vključevanjem v širši gospodarski, pa tudi družbeni in njem u širi gospodarski, pa i društveni i geografski kon-
geografski kontekst. Naj pri tem vseeno poudarimo, da so tekst. Pritom valja naglasiti da su se autori služili pretežno
avtorji uporabljali pretežno kvalitativni pristop, kot ga v kvalitativnim pristupom za koji se u nekom širem smislu
nekem širšem smislu zagovarja Tissot.1 Pri tem so avtorji zalaže Tissot1. Pritom su autori osjetljivi na sve promjene
dovzetni do vseh menjav oblasti in družbenih sistemov, vlasti i društvenih sustava koji su bili prisutni na terito-
ki so bili prisotni na ozemlju Istre od sredine 19. stoletja riju Istre od sredine 19. stoljeća nadalje – u tom pogledu
dalje – v tem pogledu dobi raziskava poseben mednarodni istraživanje dobiva poseban međunarodni kontekst, što je
kontekst, kar pa je v vsakem pogledu okoliščina, ki je v u svakom pogledu okolnost koja je u području turizma
področje turizma izjemno močno zasidrana od vedno. oduvijek iznimno snažno usidrena. Dakle, provedena
Izvedena primerjalna analiza je torej bolj usmerjena v pri- komparativna analiza više je usmjerena na usporedbe
merjave med posameznimi obdobji, kot pa v primerjave pojedinih razdoblja nego na usporedbe pojedinih lokacija
med posameznimi lokacijami v Istri. Bralec ima možnost, u Istri. Čitatelj ima mogućnost da iščitavanjem većih sadr-
da s prebiranjem več vsebinskih sklopov pride tudi do žajnih sklopova dođe i do podataka s pomoću kojih može
podatkov, s pomočjo katerih lahko primerja posamezne međusobno uspoređivati pojedine lokacije. Bez obzira na
lokacije med sabo. Ne glede na to pa so se raziskovalci to, istraživači su se bavili problemom nedostatka odgo-
ukvarjali s problemom pomanjkanja ustreznih virov (tudi varajućih izvora (statističke evidencije u prošlosti nisu se
statistične evidence se v preteklosti niso vodile na takšen vodile na takav način i u takvom opsegu kao danas2), koji
način in v takšnem obsegu kot danes2), ki bi omogočal bi omogućavali cjelovitu usporedbu pojedinih lokacija
celovito primerjavo med posameznimi lokacijami in med i različitih razdoblja, što znači da sama rekonstrukcija
različnimi obdobji, kar pomeni, da sama rekonstrukcija turističkog razvoja nije bila u cijelosti moguća. Zbog ta-
18
