Page 19 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 19
ističnega razvoja ni bila v celoti mogoča. Zaradi ta- kvih su okolnosti autori bili primorani vrlo fleksibilno
kšnih okoliščin so bili avtorji primorani pristopiti zelo pristupiti istraživanju i interpretaciji. Budući da su autori
fleksibilno k raziskovanju in interpretaciji. Ker so avtorji istraživači i stručnjaci iz područja turizma, to im je pred-
raziskovalci in strokovnjaki na področju turizma, jim je stavljalo poseban izazov; dakle, pogled na razvoj turizma
to predstavljalo poseben izziv; pogled na razvoj turizma v u Istri prikazan je i tumačen iz te perspektive.
Istri je torej prikazan in interpretiran s tega zornega kota.
Autor ovog priloga, kao i svi ostali autori u ovoj monogra-
Avtor pričujočega prispevka kot tudi vsi ostali v tej mo- fiji, u sklopu istraživačkog rada upotrebljavao je i analizi-
nografiji, so v sklopu raziskovalnega dela uporabljali in rao arhivsku građu koje čuvaju arhivi i muzeji u slovenskoj
analizirali arhivsko gradivo, ki ga hranijo arhivi in muzeji i hrvatskoj Istri3, u Trstu, Ljubljani, Beču i Beogradu.
v slovenski in hrvaški Istri,3 v Trstu, v Ljubljani, Dunaju Zbirke u arhivima i muzejima za područje turizma nisu
in Beogradu. Fondi v arhivih in muzejih za področje tu- posebno uređene i klasificirane, ali preko neposrednih i
rizma niso posebej urejeni in klasificirani, vendar lahko posrednih podataka možemo doći do dosad još prilično
preko neposrednih in posrednih podatkov pridobimo do neobrađenog gradiva. Osim toga, autori su polazili i od
sedaj še precej neobdelano gradivo. Poleg tega so avtorji činjenice da se za razumijevanje i interpretaciju turizma u
izhajali še iz dejstva, da je za razumevanje in interpre- određenom mjestu ili regiji (turističkoj destinaciji) racio-
tacijo turizma v določenem kraju ali regiji (turistični nalno koriste i tiskani izvori, kao što su vodiči (zanimljivi
destinaciji) smotrno uporabljati tudi tiskane vire, kot so su opisi ponude, atrakcija te oglasi) i časopisi (relevantni
vodniki (zanimivi so opisi ponudbe, atrakcij ter oglasi) in članci i oglasi), prospekti te druge publikacije koje su s
časopisi (relevantni članki in oglasi), prospekti ter druge vremenom sve više postajale alati promocije i prepoznat-
publikacije, ki so se skozi čas vedno bolj uveljavljale kot ljivosti krajeva u Istri. Kao svjedoke vremena spomenut
orodje promocije in prepoznavnosti krajev v Istri. Naj kot ćemo još razglednice i druge fotografske materijale ko-
pričevalce časa omenimo še razglednice in drugo slikovno je su autori smatrali relevantnim izvorom. Relevantna
gradivo, ki so jih avtorji tudi obravnavali kot relevanten slovenska, hrvatska i druga strana znanstvena i stručna
vir. Relevantna slovenska, hrvaška in druga tuja znan- literatura, koja je također bila primijenjena u istraživač-
stvena in strokovno literatura, ki je bila tudi uporabljena kom radu zajedno s prethodno spomenutim izvorima, u
pri raziskovalnem delu skupaj s prej omenjenimi viri, v svim prilozima tvori cjelinu u opisu razvoja određenog
vseh prispevkih tvori celoto pri opisu razvoja določenega segmenta turizma u obalnom dijelu istarskoga poluotoka.
segmenta turizma v obalnem delu istrskega polotoka.
1. Neka geografska obilježja Istre
1. Nekatere geografske značilnosti Istre
Istra je kao najveći poluotok sjeveroistočnog Jadrana
Istra, kot največji polotok severovzhodnega Jadrana, je podijeljena između tri suverene države, pri čemu najveći
razdeljen med tri suverene države, pri čemer največji del dio (90  %) pripada Republici Hrvatskoj. Rasprostire se
(90 %) pripada Republiki Hrvaški. Razprostira se na oze- na teritoriju južno od Miljskog zaljeva i Krasa do zaljeva
mlju južno od Miljskega zaliva in Krasa do zaliva Preluka Preluka kod Rijeke. Ukupna površina poluotoka iznosi
pri Reki (Rijeki). Skupna površina polotoka znaša 3.476 3.476 km2. S više od 500 km morske obale, osim morskog
km2. Z več kot 500 km morske obale je, poleg morskega prometa, ribarstva i drugih djelatnosti ovisnih o moru,
prometa, ribištva in drugih dejavnosti odvisnih od morja, idealna je i za razvoj obalnog turizma. Brojne kamene
idealna tudi za razvoj obalnega turizma. Številne kamnite i šljunčane plaže osim turista također posjećuju dnevni
in prodnate plaže poleg turistov obiskujejo tudi dnevni gosti i mještani. Mnoge su od njih zbog oštrog i neudob-
gostje in domačini. Mnoge med njimi so zaradi ostrih nog kamenja uredili betonom, da bi gostima omogućili

19
   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24