Page 120 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 120
krat več kot v avstrijskem obdobju. Razvita je bila tudi je dvaput više nego u austrijskom razdoblju. Razvila se
ponudba zasebnih sobodajalcev. Obetajoč zagon turizma i ponuda privatnih iznajmljivača. Obećavajući zamah tu-
je zaustavila gospodarska kriza, ki je razpolovila turistič- rizma zaustavila je gospodarska kriza, koja je prepolovila
no povpraševanje. Turistično gospodarstvo se je znašlo v turističku potražnju. Turističko gospodarstvo našlo se
težavah, saj je povečanje zmogljivosti v turističnih krajih u problemima, jer je povećanje kapaciteta u turističkim
in hkraten upad povpraševanja vplival na manjšo zasede- mjestima i istovremeni pad potražnje utjecao na manju
nost prenočitvenih kapacitet ter s tem posledično na uspe- popunjenost smještajnih kapaciteta, a time posljedično i
šnost poslovanja.44 Portoroški hotel Palace v letih 1930 in na uspješnost poslovanja44. Portoroški hotel Palace 1930.
1931 ni obratoval, saj ni bilo dovolj povpraševanja, ki bi i 1931. nije radio, jer nije bilo dovoljno potražnje da bi se
upravičilo njegovo poslovanje. Čeprav se tudi v letu 1932 opravdalo njegovo poslovanje. Iako se ni u 1932. godini
povpraševanje ni bistveno spremenilo, je hotel kljub temu potražnja nije znatno promijenila, hotel je unatoč tome
posloval, da bi ohranil svoj tržni položaj. Povpraševanje poslovao kako bi sačuvao svoj tržišni položaj. Potražnja se
se ni okrepilo niti po gospodarski krizi. Konkurenca nije povećala ni nakon gospodarske krize. Konkurencija
drugih znanih italijanskih obmorskih turističnih krajev je drugih poznatih talijanskih primorskih turističkih mjesta
bila premočna pa tudi geografska lega istrskega polotoka bila je prejaka, a i geografski položaj istarskog poluotoka
in njegova prometna povezanost z italijanskim tržiščem i njegova prometna povezanost s talijanskim tržištem nisu
nista ugodno vplivali na turistično povpraševanje. V Por- povoljno utjecali na turističku potražnju. U Portorožu je
torožu je bilo neposredno pred drugo svetovno vojno 20 neposredno prije Drugoga svjetskog rata bilo 20 smještaj-
nastanitvenih objektov s skoraj tisoč ležišči (Tabela 4). V nih objekata s gotovo tisuću ležajeva (tablica 4). U Piranu
Piranu so delovali hoteli Miramare, Riviera in Rotonda, su radili hoteli Miramare, Riviera i Rotonda, a goste je
goste pa je sprejemala tudi Villa Novella. Največji je bil primala i Villa Novella. Najveći je bio hotel Rotonda, koji
hotel Rotonda, ki je imel 25 sob in 40 ležišč. Ostali hoteli imao je 25 soba i 40 ležajeva. Ostali su hoteli bili manji i
so bili manjši in so lahko sprejeli do 20 gostov. Podobno mogli su primiti do 20 gostiju. Slične veličine bili su ho-
veliki so bili hoteli Santo Spirito, Villa Fiesso ter Villa teli Santo Spirito, Villa Fiesso i Villa Tartini u Strunjanu.
Tartini v Strunjanu. Izola je razpolagala z 91 sobami s Izola je raspolagala sa 91 soba, odnosno 158 ležajeva u
158 ležišči v šestih obratih (Porto Apollo, Alla stazione, šest objekata (Porto Apollo, Alla stazione, Menis, Rivie-
Menis, Riviera, Bonavia in Istria). Značaj pravega hotela ra, Bonavia i Istria). Značajke pravog hotela još je uvijek
je imel še vedno le Porto Apollo s 40 sobami in 70 ležišči, imao samo Porto Apollo sa 40 soba i 70 ležajeva, resto-
restavracijo in kopališčem. Ostali so bili, podobno kot ranom i kupalištem. Slično kao i piranski hoteli, ostali
piranski hoteli, manjši obrati s preprostimi sobami. Koper su bili manji objekti s jednostavnim sobama. Kopar se
se turistično ni razvijal, v njegovi bližini pa sta delovala turistički nije razvijao, a u njegovoj su blizini bili otvoreni
hotel Venezia v Semedeli ter bivši samostan v Ankaranu, hotel Venezia u Semedeli te bivši samostan u Ankaranu,
ki je imel 14 sob in 28 postelj.45 koji je imao 14 soba i 28 kreveta45.

120
   115   116   117   118   119   120   121   122   123   124   125