Page 211 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 211
Al Merlo; v Žusterni pa je omenjen penzion Albergho Beču, spominje Kopar i sljedeće tri koparske gostionice47:
al Palazetto z lastnim kopališčem.48 Blažević49 navaja, da All Alba, San Marco i Al Merlo; u Žusterni je spomenut
je bilo istega leta na območju celotne Istre v devetih naj- pansion Albergho al Palazetto s vlastitim kupalištem48.
pomembnejših turističnih središčih tedanje A-O Riviere Blažević49 navodi da su se iste godine na području cije-
skupno 222 gostinskih obratov (tako prenočitvenih kot le Istre, u devet najvažnijih turističkih središta tadašnje
prehrambnih). austrougarske rivijere, nalazila ukupno 222 ugostiteljska
objekta (smještajna i prehrambena).
Obrtna dovoljenja so podeljevale občinske oblasti, ki so
na ta način imele nadzor nad številom gostinskih obratov. Obrtne dozvole dodjeljivale su općinske vlasti, koje su na
To je razvidno iz dopisa (prošnje) za odprtje zasebnega taj način imale nadzor nad brojem ugostiteljskih objekata.
bifeja Buffet Alla Muda v Kopru leta 1911, v katerem To je razvidno iz dopisa (molbe) za otvaranje privatnog
zasebnik prosi za izdajo dovoljenja za odprtje bifeja ter bifea Buffet Alla Muda u Kopru 1911. godine, u kojem
najem dela javne (občinske) površine. Iz prošnje izhaja, privatnik šalje molbu za izdavanje dozvole za otvaranje
da so občinske oblasti odprtje, poleg obveznega plačila bifea i najam dijela javne (općinske) površine. Iz molbe
najemnine, pogojevale z ustrezno ureditvijo javnih po- proizlazi da su općinske vlasti otvaranje, osim obvezat-
vršin na stroške zakupnika (ozelenitev okolice, ureditev nim plaćanjem najamnine, uvjetovale i primjerenim ure-
javnih sanitarij itd.).50 Kljub očitno visokim standardom đenjem javnih površina o trošku zakupnika (ozelenjivanje
glede zahtev po ureditvi gostinskih obratov in njihove okolice, uređenje javnih sanitarija itd.)50. Unatoč očito
okolice pa so gostinski obrati več kot očitno (še vedno) visokim standardima po pitanju zahtjeva za uređenje
predstavljali »moralno-varstveni« problem. O tem na- ugostiteljskih objekata i njihove okolice, ugostiteljski su
zorno priča objava Okrajnega glavarstva v Kopru iz leta objekti više nego očito (još uvijek) predstavljali „moral-
1913, ki izrecno prepoveduje zaposlovanje natakaric v go- no-sigurnosni“ problem. O tome zorno svjedoči objava
stilnah, saj naj bi le-te predstavljale (pre)pogost vzrok za Okružnog poglavarstva u Kopru iz 1913. godine, koja
porast nemorale in razkroj družbenih vrednot.51 Gostom izričito zabranjuje zapošljavanje konobarica u gostionica-
so torej lahko stregli le moški natakarji in točaji. Težnja ma, jer predstavljaju (pre)česti uzrok za porast nemorala
po vse večjem nadzoru in splošni preglednosti poslovanja i raspad društvenih vrijednosti51. Dakle, goste su mogli
je razvidna tudi iz Statističnega biltena mesta Trst, kjer so posluživati samo muški konobari i šankeri. Na težnju za
bile mesečno objavljene minimalne in maksimalne cene sve većim nadzorom i općom preglednošću poslovanja
živil, dostopnih na tržnicah na območju Trsta in istrskih ukazuje i Statistički bilten grada Trsta, u kojem su svaki
obalnih mest.52 mjesec bile objavljivane minimalne i maksimalne cijene
namirnica dostupnih na tržnicama na području Trsta i
2.2 Odprtje hotela Palace istarskih obalnih gradova52.

Največja pridobitev za razvoj turizma je bil nedvomno 2. 2 Otvaranje hotela Palace
Hotel Palace, zgrajen leta 1910, ki je bil največji in najime-
nitnejši hotel na celotnem vzhodnem Jadranu. Turistični Najveća prednost za razvoj turizma nesumnjivo je bio
razvoj centra Portoroža je zaznamoval urbanistični razvoj hotel Palace, izgrađen 1910. godine, koji je bio najveći i
širše okolice kraja,53 predvsem pa je vplival na povečanje najistaknutiji hotel na cijelom istočnom Jadranu. Turistički
števila prehrambnih obratov ter njihovo gastronomsko razvoj centra Portoroža obilježio je urbanistički razvoj šire
ponudbo. Najbolj se je povečalo število PGO-jev v cen- okolice mjesta53, a prije svega je utjecao na povećanje broja
tru Portoroža, medtem ko je Piran turistom služil kot prehrambenih objekata i njihovu gastronomsku ponudu.
izletniška točka, zato so se tam razvile predvsem manjše Najviše se povećao broj PUO-ova u centru Portoroža, dok

211
   206   207   208   209   210   211   212   213   214   215   216