Page 216 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 216
cenika hotela Porto Apollo iz leta 1923 je razvidna Iz cjenika hotela Porto Apollo iz 1923. godine vidljiva je
struktura cen gostinskih storitev. Pri tem velja opozoriti, struktura cijena ugostiteljskih usluga. Pritom valja upo-
da je cenik veljal za avstrijske goste (podatkov o more- zoriti da je cjenik vrijedio za austrijske goste (podatke o
bitnih različnih cenovnih politikah nismo zasledili). Pri- eventualnim različitim cjenovnim politikama nismo pro-
merjava cen nam pove, da je enoposteljna soba stala 6 lir, našli). Usporedba cijena pokazuje nam da je jednokrevet-
dvoposteljna soba 12 lir, zajtrk 1,50 lir, kosilo 7 lir, večerja na soba koštala 6 lira, dvokrevetna soba 12 lira, doručak
6 lir in polni penzion 20 lir. Cena večerje je bila torej ena- 1,50 lira, ručak 7 lira, večera 6 lira i puni pansion 20 lira.
ka ceni enoposteljne sobe, cena polnega penziona pa je Dakle, cijena večere bila je jednaka cijeni jednokrevetne
bistveno presegala ceno nastanitve v dvoposteljni sobi.86 sobe, a cijena punog pansiona značajno je prelazila cijenu
Ugotavljamo, da je hrana predstavljala glavnino izdatkov smještaja u dvokrevetnoj sobi86. Utvrđujemo da je hrana
za dopustovanje.87 Pri tem je posebej zanimiva primerjava predstavljala glavninu izdataka na odmoru87. Pritom je
cenovnih razmerij med posameznimi jedmi in pijačami posebno zanimljiva usporedba cjenovnih odnosa između
iz leta 1927. Ta nam pokaže, da je liter refoška stal 10 pojedinih jela i pića iz 1927. godine. Iz nje vidimo da je
lir, steklenica piva 2,5 lire, porcija vampov 2 liri, porcija litra refoška koštala 10  lira, boca piva 2,5  lire, porcija
kalamarov 2,5 lire, kosilo 3 lire.88 Za lažjo primerjavo tripica 2 lire, porcija liganja 2,50 lire, a ručak 3 lire88. Za
navajamo, da je povprečna dnevna plača moške delovne lakšu usporedbu navodimo da je prosječna dnevna plaća
sile v tovarni Arrigoni leta 1929 znašala 18 lir.89 muške radne snage u tvornici Arrigoni 1929. godine izno-
sila 18 lira89.
Leta 1937 so v Piranski občini zabeležili okoli 240.000
nočitev, od teh so več kot polovico ustvarili italijanski Godine 1937. u Piranskoj je općini zabilježeno oko
gostje.90 Stregli so jim tudi na plaži, in sicer s sladoledom, 240.000 noćenja, od kojih su više od polovice ostvarili go-
sadjem, napitki in prigrizki.91 Kot zanimivost velja omeni- sti iz Italije90. Posluživali su ih i na plaži, i to sladoledom,
ti, da je med obema vojnama Kraljevina Italija stekleničila voćem, pićem i grickalicama91. Kao zanimljivost valja
portoroško mineralno vodo (ital. Acqua bromo salso iodi- spomenuti da je za vrijeme obaju ratova Kraljevina Italija
ca di Portorose), ki so jo prodajali izključno po lekarnah flaširala portorošku mineralnu vodu (tal. Acqua bromo
v Italiji in Švici.92 Sicer pa so v tem obdobju tako hotele salso iodica di Portorose), koja se prodavala isključivo u
kot druge gostinske lokale Šavrinke še naprej zalagale ljekarnama u Italiji i Švicarskoj92. Inače su u tom razdo-
s sezonsko zelenjavo, sadjem, mlekom, jajci, kruhom in blju hotele, kao i druge ugostiteljske lokale, Šavrinke i da-
drugimi pridelki in izdelki. Na oglasu iz leta 1928 (Sli- lje opskrbljivale sezonskim povrćem, voćem, mlijekom,
ka 7) je razvidno, da so se prehrambni obrati ponašali z jajima, kruhom i drugim kulturama i proizvodima. Oglas
domačo kuhinjo, odlično postrežbo in zmernimi cenami, iz 1928. godine (slika 7) pokazuje da su se prehrambeni
med ponudbo vin pa so posebej izpostavljali domača vina. objekti ponosili domaćom kuhinjom, odličnim posluživa-
njem i umjerenim cijenama, a u ponudi vina posebno su
Italijanska zakonodaja je pomembno vplivala na pravila se isticala domaća vina.
delovanja gostinskih obratov. Med pomembnejšimi zako-
ni velja omeniti »hotelski zakon« (ital. Regolamento Al- Talijansko zakonodavstvo značajno je utjecalo na pravila
berghiero),93 ki ga je Kraljevina Italija objavila v uradnem rada ugostiteljskih objekata. Kao važniji zakon valja spo-
listu 24. maja 1925 in predstavlja minimalne tehnične menuti „hotelski zakon“ (tal. Regolamento Alberghiero)93,
standarde kakovosti v gostinstvu. V delu, ki se nanaša koji je Kraljevina Italija objavila u službenom listu 24.
na prehrano, zakon predpisuje, da morajo biti restavra- svibnja 1925. i predstavlja minimalne tehničke standar-
cije (jedilnice) zračne, kuhinje morajo imeti ventilacijo, de kvalitete u ugostiteljstvu. U dijelu koji se odnosi na
hoteli, ki nudijo hrano in pijačo pa morajo imeti urejeno prehranu zakon propisuje da restorani (blagovaonice)
moraju biti prozračni, kuhinje moraju imati ventilaciju

216
   211   212   213   214   215   216   217   218   219   220   221