Page 148 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 148
Takvu perspektivu naročito imaju područja kontinentalnog karaktera, gdje
je razvoj masovnog turizma uveliko onemogućen nedostatkom obalnih
područja.
Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja bilježi znatan rast turističkih
kretanja posljednjih godina. Naime, ova se zemlja sve češće nalazi na listi
turista kao jedna od poželjnih turističkih destinacija, koja ima potencijal da
zadovolji pomenuti segment novih potrošača. Iako ovo područje obiluje
problemima kao ostavštinom ratnih dešavanja i političkih previranja, gdje je
turizam kao rješenje mnogih ekonomskih, a i drugih pitanja još uvijek na
margini razmišljanja, dolasci turista i njihova potrošnja u očiglednom su
porastu. Kulturno historijsko, ali i prirodno naslijeđe ove zemlje zasigurno
imaju potencijala da prerastu u vodeće adute buduće turističke destinacije.
Nedostatak političke volje, lični interesi vladajućih struktura, nejasne
institucionalne odgovornosti, kao i preklapanja u nadležnostima najveći su
protivnik optimalnom iskorištavanju pomenutih potencijala i integriranja istih
u turističke svrhe s ciljem održivog razvoja. Ovaj rad prvenstveno ima za cilj
da ukaže na mogućnosti ali i probleme integracije bogatog kulturnog naslijeđa
u turizam u Bosni i Hercegovini. Osim toga, navedene su neke od osnovnih
smjernica za rješavanje utvrđenih problema. Sadržaj rada rezultat je
istraživanja koje se zasniva na prikupljanju i analizi relevantne literature i
pisanih dokumenta. Metode intervjuiranja, opažanja i izvještavanja
pojedinaca o njihovim iskustvima su također aplicirane u svrhu prikupljanja
primarnih podataka, informacija i stavova. Pomenute metode aplicirane su na
pogodnom uzorku ispitanika, odnosno predstavnicima institucija nadležnih za
pitanja kulturne baštine i turizma. Ovakvim pristupom i izborom metoda
omogućeno je relevantnije donošenje zaključaka.
POJAM I KARAKTERISTIKE KULTURNOG TURIZMA
Nagli razvoj turizma u drugoj polovini prošlog vijeka rezultirao je
uočavanjem njegovih negativnih utjecaja, što je zatim dovelo do njegove
transformacije. Ta se transformacija ogleda u javljanju drugih, odnosno,
alternativnih vidova turizma, koji nemaju karakteristiku masovnosti. Tome
doprinosi i sve veće učešće različitih sektora, kao što su sport, kultura,
manifestacije, poljoprivreda, uzgoj zdrave hrane i slično, koji u saradnji s
organizatorima putovanja stvaraju nove oblike turizma. Tako danas imamo
kulturni, sportski, avanturistički, kongresni, eko-turizam, te mnoge druge.
Alternativni oblici turizma ne samo da se razlikuju po broju učesnika, nego su
različiti i u pogledu svoje osnovne ponude, atrakcija, aktivnosti, svrhe i
146
je razvoj masovnog turizma uveliko onemogućen nedostatkom obalnih
područja.
Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja bilježi znatan rast turističkih
kretanja posljednjih godina. Naime, ova se zemlja sve češće nalazi na listi
turista kao jedna od poželjnih turističkih destinacija, koja ima potencijal da
zadovolji pomenuti segment novih potrošača. Iako ovo područje obiluje
problemima kao ostavštinom ratnih dešavanja i političkih previranja, gdje je
turizam kao rješenje mnogih ekonomskih, a i drugih pitanja još uvijek na
margini razmišljanja, dolasci turista i njihova potrošnja u očiglednom su
porastu. Kulturno historijsko, ali i prirodno naslijeđe ove zemlje zasigurno
imaju potencijala da prerastu u vodeće adute buduće turističke destinacije.
Nedostatak političke volje, lični interesi vladajućih struktura, nejasne
institucionalne odgovornosti, kao i preklapanja u nadležnostima najveći su
protivnik optimalnom iskorištavanju pomenutih potencijala i integriranja istih
u turističke svrhe s ciljem održivog razvoja. Ovaj rad prvenstveno ima za cilj
da ukaže na mogućnosti ali i probleme integracije bogatog kulturnog naslijeđa
u turizam u Bosni i Hercegovini. Osim toga, navedene su neke od osnovnih
smjernica za rješavanje utvrđenih problema. Sadržaj rada rezultat je
istraživanja koje se zasniva na prikupljanju i analizi relevantne literature i
pisanih dokumenta. Metode intervjuiranja, opažanja i izvještavanja
pojedinaca o njihovim iskustvima su također aplicirane u svrhu prikupljanja
primarnih podataka, informacija i stavova. Pomenute metode aplicirane su na
pogodnom uzorku ispitanika, odnosno predstavnicima institucija nadležnih za
pitanja kulturne baštine i turizma. Ovakvim pristupom i izborom metoda
omogućeno je relevantnije donošenje zaključaka.
POJAM I KARAKTERISTIKE KULTURNOG TURIZMA
Nagli razvoj turizma u drugoj polovini prošlog vijeka rezultirao je
uočavanjem njegovih negativnih utjecaja, što je zatim dovelo do njegove
transformacije. Ta se transformacija ogleda u javljanju drugih, odnosno,
alternativnih vidova turizma, koji nemaju karakteristiku masovnosti. Tome
doprinosi i sve veće učešće različitih sektora, kao što su sport, kultura,
manifestacije, poljoprivreda, uzgoj zdrave hrane i slično, koji u saradnji s
organizatorima putovanja stvaraju nove oblike turizma. Tako danas imamo
kulturni, sportski, avanturistički, kongresni, eko-turizam, te mnoge druge.
Alternativni oblici turizma ne samo da se razlikuju po broju učesnika, nego su
različiti i u pogledu svoje osnovne ponude, atrakcija, aktivnosti, svrhe i
146
