Page 151 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 151
blematike prihvatnog kapaciteta, te značajnog utjecaja turizma na okoliš i
sociokulturni aspekt društva.
Kako sektor kulture spada u javne sektore, te se uglavnom finansira iz
državnih institucija, nije nimalo rijetka pojava da isti bude izložen nedostatku
tih sredstava kao i nemogućnosti zaštite i očuvanja onoga čime se bavi. Ova
pojava je veoma česta u zemljama u razvoju dok i razvijenije zemlje bilježe
takve situacije. Ovakve i slične situacije dovele su do saznanja da upravo
turizam može doprinijeti rješavanju tog i sličnih problema, koji se vezuju za
zaštitu, obnovu i revitalizaciju materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
Mnogi autori će ukazivati na takve mogućnosti, dok će s druge strane i mnoge
međunarodne institucije zadužene za kulturu i turizam na globalnom nivou
ukazati na neophodnu saradnju ova dva sektora (Marcer 1996; Pearce 1995;
Hollingsheard 1999). Sve ovo neće biti inicirano samo iz razloga osiguravanja
finansijskih sredstava od turizma za potrebe sektora kulture, nego većim
dijelom iskorištavanjem turizma u svrhu zaštite i održivosti, kako svjetske
tako i kulturne baštine određenih regija. Tako utjecaj turizma na kulturu
poprima jednu drugu i funkcionalniju dimenziju za razliku od one čisto
ekonomske.
Kada se govori o kulturnom turizmu kao specifičnom obliku turizma,
odnosno alternativnom u ranim godina njegovog razvoja, odnosno
njegovog prepoznavanja kao jednog vida turizma, također su ekonomski
utjecaji nadvladali ostale. Međutim, rezultati kasnijih godina će pokazati
da takav stav nije održiv, te će doći do određenih sukoba između sektora
kulture i turističke djelatnosti što će, naravno, ostaviti traga na njihov
daljnji odnos. Kako u svemu lošem ima i nešto dobro ovakva situacija će
doprinijeti tome da se dođe do saznanja da turizam i kultura ne moraju
obavezno egzistirati u konfliktu, već naprotiv u jednom skladnom odnosu,
odnosno harmoniji. Nemoguće je u potpunosti eliminirati negativne
utjecaje turizma a samim tim niti utjecaj istog na kulturu, ali ih je svakako
moguće svesti na minimum. Negativni utjecaji kao što su:
gubitak kontrole nad kulturnim vlasništvom,
gužve i buka,
restrikcije za lokalno stanovništvo,
fizička oštećenja na kulturnim objektima i lokalitetima,
prevelika ovisnost o turizmu,
komodifikacija kulturnih obilježja,
stvaranje pseudokulture,
ponašanje turista i njihova kultura, i dr.
149
sociokulturni aspekt društva.
Kako sektor kulture spada u javne sektore, te se uglavnom finansira iz
državnih institucija, nije nimalo rijetka pojava da isti bude izložen nedostatku
tih sredstava kao i nemogućnosti zaštite i očuvanja onoga čime se bavi. Ova
pojava je veoma česta u zemljama u razvoju dok i razvijenije zemlje bilježe
takve situacije. Ovakve i slične situacije dovele su do saznanja da upravo
turizam može doprinijeti rješavanju tog i sličnih problema, koji se vezuju za
zaštitu, obnovu i revitalizaciju materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
Mnogi autori će ukazivati na takve mogućnosti, dok će s druge strane i mnoge
međunarodne institucije zadužene za kulturu i turizam na globalnom nivou
ukazati na neophodnu saradnju ova dva sektora (Marcer 1996; Pearce 1995;
Hollingsheard 1999). Sve ovo neće biti inicirano samo iz razloga osiguravanja
finansijskih sredstava od turizma za potrebe sektora kulture, nego većim
dijelom iskorištavanjem turizma u svrhu zaštite i održivosti, kako svjetske
tako i kulturne baštine određenih regija. Tako utjecaj turizma na kulturu
poprima jednu drugu i funkcionalniju dimenziju za razliku od one čisto
ekonomske.
Kada se govori o kulturnom turizmu kao specifičnom obliku turizma,
odnosno alternativnom u ranim godina njegovog razvoja, odnosno
njegovog prepoznavanja kao jednog vida turizma, također su ekonomski
utjecaji nadvladali ostale. Međutim, rezultati kasnijih godina će pokazati
da takav stav nije održiv, te će doći do određenih sukoba između sektora
kulture i turističke djelatnosti što će, naravno, ostaviti traga na njihov
daljnji odnos. Kako u svemu lošem ima i nešto dobro ovakva situacija će
doprinijeti tome da se dođe do saznanja da turizam i kultura ne moraju
obavezno egzistirati u konfliktu, već naprotiv u jednom skladnom odnosu,
odnosno harmoniji. Nemoguće je u potpunosti eliminirati negativne
utjecaje turizma a samim tim niti utjecaj istog na kulturu, ali ih je svakako
moguće svesti na minimum. Negativni utjecaji kao što su:
gubitak kontrole nad kulturnim vlasništvom,
gužve i buka,
restrikcije za lokalno stanovništvo,
fizička oštećenja na kulturnim objektima i lokalitetima,
prevelika ovisnost o turizmu,
komodifikacija kulturnih obilježja,
stvaranje pseudokulture,
ponašanje turista i njihova kultura, i dr.
149
