Page 149 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 149
jene, ali i vrste turista. Zapravo, ovi vidovi turizma sve su više prihvaćeni
u literaturi kao oblici turizma vezani za specifične interese, gdje se najveći
značaj pridaje iskustvu, koje se stječe na putovanju i zadovoljenju interesa
učesnika određenog vida turizma. Jedan od takvih vidova turizma je svakako
kulturni turizam. Definiciju kulturnog turizma dao je Richards u kojoj se
navodi: „Kulturni turizam označava kretanje ljudi uzrokovano kulturnim
atrakcijama izvan njihovog mjesta stanovanja s namjerom prikupljanja novih
informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe.“ (Richards,
1999:17)
Iako se ne smatra novitetom na turističkom tržištu, njegova popularnost
kao i zastupljenost na vrhu je ljestvice alternativnih vidova turizma.
Naime, korijeni ovog vida turizma mogu se naći još u ranim počecima
kretanja ljudi radi zadovoljenja određenih interesa ili potreba, odnosno, još
u doba elitnog turizma. Kako je u prirodi čovjeka od njegovog postanka da
uvijek teži ka upoznavanju drugog i drugačijeg, nije neobično da upravo
kulturni turizam kontinuirano prednjači nad ostalim. Kultura kao osnovni
element kulturnog turizma predstavlja jako širok pojam, ali je neophodno
dati osnovne smjernice u razumijevanju istog. To je, prije svega, živa
materija, dinamična i raznovrsna, koja, ako se ne održava živom, vrlo
lahko može biti zaboravljena i u potpunosti nestati. Njenu dinamiku
opisuje Schouten navodeći: „Procesi kulturnih razmjena postoje još od
kada postoji i kultura. Svaka se kultura oblikovala kontinuiranim
procesom uzimanja i davanja. Kultura je fenomen koji se konstantno
razvija, to je živući identitet. Ona je dinamičan model, a pokušamo li je
ukalupiti u statičan oblik, prestat će postojati kao izvor inspiracije.“
(Schouten, 1996:54) Uzimajući u obzir takvo stajalište i s druge strane
dinamičnost, kompleksnost i raznolikost turističke djelatnosti, povezanost
i interdisciplinarnost turizma i kulture je više nego očita. To nadopunjuje i
činjenica da je kultura proces, a turizam dinamična pojava koje se
kontinuirano mijenjaju. Promjene koje nastaju vrlo često su rezultat
njihovog uzajamnog odnosa i djelovanja, ali i utjecaja drugih faktora i
trendova unutar društava i samog turizma. Iako kultura i turizam svoj
odnos zasnivaju na uzajamnoj vezi, treba imati na umu da kultura može
egzistirati bez turizma, dok kulturni turizam ipak svoju egzistenciju
zasniva na kulturi (Robinson & Pikard, 2006). U svakom slučaju, ne treba
zaboraviti niti činjenicu da je upravo turizam savršen način da se kultura
predstavi, oživi, zaštiti, održava i da se pomjere granice njenog
vrednovanja.
147
u literaturi kao oblici turizma vezani za specifične interese, gdje se najveći
značaj pridaje iskustvu, koje se stječe na putovanju i zadovoljenju interesa
učesnika određenog vida turizma. Jedan od takvih vidova turizma je svakako
kulturni turizam. Definiciju kulturnog turizma dao je Richards u kojoj se
navodi: „Kulturni turizam označava kretanje ljudi uzrokovano kulturnim
atrakcijama izvan njihovog mjesta stanovanja s namjerom prikupljanja novih
informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe.“ (Richards,
1999:17)
Iako se ne smatra novitetom na turističkom tržištu, njegova popularnost
kao i zastupljenost na vrhu je ljestvice alternativnih vidova turizma.
Naime, korijeni ovog vida turizma mogu se naći još u ranim počecima
kretanja ljudi radi zadovoljenja određenih interesa ili potreba, odnosno, još
u doba elitnog turizma. Kako je u prirodi čovjeka od njegovog postanka da
uvijek teži ka upoznavanju drugog i drugačijeg, nije neobično da upravo
kulturni turizam kontinuirano prednjači nad ostalim. Kultura kao osnovni
element kulturnog turizma predstavlja jako širok pojam, ali je neophodno
dati osnovne smjernice u razumijevanju istog. To je, prije svega, živa
materija, dinamična i raznovrsna, koja, ako se ne održava živom, vrlo
lahko može biti zaboravljena i u potpunosti nestati. Njenu dinamiku
opisuje Schouten navodeći: „Procesi kulturnih razmjena postoje još od
kada postoji i kultura. Svaka se kultura oblikovala kontinuiranim
procesom uzimanja i davanja. Kultura je fenomen koji se konstantno
razvija, to je živući identitet. Ona je dinamičan model, a pokušamo li je
ukalupiti u statičan oblik, prestat će postojati kao izvor inspiracije.“
(Schouten, 1996:54) Uzimajući u obzir takvo stajalište i s druge strane
dinamičnost, kompleksnost i raznolikost turističke djelatnosti, povezanost
i interdisciplinarnost turizma i kulture je više nego očita. To nadopunjuje i
činjenica da je kultura proces, a turizam dinamična pojava koje se
kontinuirano mijenjaju. Promjene koje nastaju vrlo često su rezultat
njihovog uzajamnog odnosa i djelovanja, ali i utjecaja drugih faktora i
trendova unutar društava i samog turizma. Iako kultura i turizam svoj
odnos zasnivaju na uzajamnoj vezi, treba imati na umu da kultura može
egzistirati bez turizma, dok kulturni turizam ipak svoju egzistenciju
zasniva na kulturi (Robinson & Pikard, 2006). U svakom slučaju, ne treba
zaboraviti niti činjenicu da je upravo turizam savršen način da se kultura
predstavi, oživi, zaštiti, održava i da se pomjere granice njenog
vrednovanja.
147
