Page 147 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 147
me, radi se o industriji koja već od sredine prošlog vijeka gazi sigurnim
korakom u pravcu vodeće industrije svijeta od čega je ne dijeli mnogo.
Trenutno, turizam zauzima treće mjesto među vodećim industrijama
svijeta. To potvrđuju podaci koji ukazuju na činjenicu da je u 2014. godini
1,1 milijarda ljudi bila uključena u turistička kretanja (UNWTO, 2015), a
što je veće za 4,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Čak i u prvoj polovini
2015. zabilježen je rast turističkih kretanja za skoro 14 miliona učesnika u
odnosu na isti period u 2014. godini. Znatan pokazatelj je i broj zaposlenih
u ovoj industriji, a to je preko 250 miliona ljudi, što predstavlja 8,8 % na
svjetskom nivou (WTTC, 2013). Osim toga, tu je i značajan utjecaj
međunarodnog turizma na priliv strane valute, međunarodne tokove,
platnu bilansu i dr. Kako je turizam višedimenzionalna i nadasve
kompleksna pojava, tako je i njegov utjecaj širokog spektra. Iako se
turizam najčešće, ali i opravdano sagledava s ekonomskog aspekta, njegov
višedimenzionalni karakter ima značajan utjecaj i na druge segmente.
Naime, radi se o utjecaju na kulturu, društvo i okoliš, odnosno, segmente
o kojima je ujedno i u velikoj mjeri ovisan i njegov razvoj. Ta uzajamna
ovisnost vrlo je izražena kada su u pitanju kulturna i prirodna baština i
stanje okoliša. Poznato je da su turistička kretanja, odnosno motivi za
putovanja velikim djelom uvjetovani upravo stanjem prirodne baštine i
kulturnog naslijeđa određene destinacije. Opravdanje tih motiva može se
naći u prirodi čovjeka, koji uvijek teži ka upoznavanju drugog i drugačijeg.
Rezultat toga nalazimo u činjenici da ipak kulturni turizam prednjači nad
ostalim vidovima turizma, kojih danas ima mnogo. Osim toga turistički
trendovi, te promjene u ponašanju potrošača, odnosno turista, u novije
vrijeme značajno doprinose povećanju turističkih kretanja motiviranih
željom za edukacijom, kulturnom nadogradnjom i istraživanjem.
Turističke destinacije koje svoj procvat bilježe u današnjem vremenu
uglavnom svoju klijentelu privlače na osnovu ponude aktivnog karaktera i
bogatog kulturnog sadržaja. Naime, prošlo je vrijeme masivnog kretanja
ljudi prema turističkim destinacijama, koje su zadovoljavale potrebe
turista za takozvanim pasivnim odmorom. Pozitivni stavovi i zalaganja
međunarodnih organizacija kao što su UNESCO, WTO i Vijeće Evrope
prema obrazovanju i edukaciji stanovništva znatno su doprinijele
popularizaciji kulturnog segmenta, kao značajnog faktora u kreiranju
turističke ponude. Iako je kulturna baština velikim dijelom još uvijek
dopuna osnovnoj ponudi, treba imati na umu činjenicu da su mnoge zemlje
prateći trendove na turističkom tržištu taj dodatak pretvorile u osnovnu
turističku ponudu, koja se nadopunjuje različitim turističkim aktivnostima.
145
korakom u pravcu vodeće industrije svijeta od čega je ne dijeli mnogo.
Trenutno, turizam zauzima treće mjesto među vodećim industrijama
svijeta. To potvrđuju podaci koji ukazuju na činjenicu da je u 2014. godini
1,1 milijarda ljudi bila uključena u turistička kretanja (UNWTO, 2015), a
što je veće za 4,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Čak i u prvoj polovini
2015. zabilježen je rast turističkih kretanja za skoro 14 miliona učesnika u
odnosu na isti period u 2014. godini. Znatan pokazatelj je i broj zaposlenih
u ovoj industriji, a to je preko 250 miliona ljudi, što predstavlja 8,8 % na
svjetskom nivou (WTTC, 2013). Osim toga, tu je i značajan utjecaj
međunarodnog turizma na priliv strane valute, međunarodne tokove,
platnu bilansu i dr. Kako je turizam višedimenzionalna i nadasve
kompleksna pojava, tako je i njegov utjecaj širokog spektra. Iako se
turizam najčešće, ali i opravdano sagledava s ekonomskog aspekta, njegov
višedimenzionalni karakter ima značajan utjecaj i na druge segmente.
Naime, radi se o utjecaju na kulturu, društvo i okoliš, odnosno, segmente
o kojima je ujedno i u velikoj mjeri ovisan i njegov razvoj. Ta uzajamna
ovisnost vrlo je izražena kada su u pitanju kulturna i prirodna baština i
stanje okoliša. Poznato je da su turistička kretanja, odnosno motivi za
putovanja velikim djelom uvjetovani upravo stanjem prirodne baštine i
kulturnog naslijeđa određene destinacije. Opravdanje tih motiva može se
naći u prirodi čovjeka, koji uvijek teži ka upoznavanju drugog i drugačijeg.
Rezultat toga nalazimo u činjenici da ipak kulturni turizam prednjači nad
ostalim vidovima turizma, kojih danas ima mnogo. Osim toga turistički
trendovi, te promjene u ponašanju potrošača, odnosno turista, u novije
vrijeme značajno doprinose povećanju turističkih kretanja motiviranih
željom za edukacijom, kulturnom nadogradnjom i istraživanjem.
Turističke destinacije koje svoj procvat bilježe u današnjem vremenu
uglavnom svoju klijentelu privlače na osnovu ponude aktivnog karaktera i
bogatog kulturnog sadržaja. Naime, prošlo je vrijeme masivnog kretanja
ljudi prema turističkim destinacijama, koje su zadovoljavale potrebe
turista za takozvanim pasivnim odmorom. Pozitivni stavovi i zalaganja
međunarodnih organizacija kao što su UNESCO, WTO i Vijeće Evrope
prema obrazovanju i edukaciji stanovništva znatno su doprinijele
popularizaciji kulturnog segmenta, kao značajnog faktora u kreiranju
turističke ponude. Iako je kulturna baština velikim dijelom još uvijek
dopuna osnovnoj ponudi, treba imati na umu činjenicu da su mnoge zemlje
prateći trendove na turističkom tržištu taj dodatak pretvorile u osnovnu
turističku ponudu, koja se nadopunjuje različitim turističkim aktivnostima.
145
