Page 222 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 222
Nešto kraći, ali jednako zanimljiv kružni itinerer koji bi uključivao
najljepši pogled na Sarajevo, mogao bi uključiti Baščaršiju, Darivu,
Šehovu Koriju, vrelo Abu-Hajat, Alifakovac i završiti kod Vijećnice,
zaokružujući 400 godina historije grada.
Turistička valorizacija svetih vrela trebala bi ponovo afirmirati običaj
teferiča, a ne vašara u koji se pretvorio, recimo, praznik Aliđuna na vrelu
Husremovac kod Trnova. Posjeta Isusovom ili Pejgamberovom vrelu na
Zec planini mogla bi se proširiti tradicijom izgona stoke na planinu ili
branjem borovnica uz gastronomsku ponudu ljetnjih planinskih stanova,
ali i prodaju lokalnih proizvoda. U svakom slučaju sveta vrela treba
turistički valorizirati i u drugim prilikama kao što su Svjetski dan vode ili
Dan planete i sl.
Sveti vrhovi mogu postati turistički zanimljivi ne samo jedan dan kad se
uobičajeno vjernici penju na njih. I taj dan turistička ponuda može biti
proširena na širi krug zainteresiranih uz dodatne sadržaje koji neće
narušavati tradicionalni obred ili obrede. Ovi usponi mogu postati dio
jedne jedinstvene planinarske transferzale koja bi bila jedinstvena na širem
evropskom prostoru.
U svakom slučaju, bilo koja turistička aktivnost koja se odvija u i oko
svetih prostora mora voditi računa o svetom karakteru mjesta, religijskoj i
lokalnoj tradiciji kao i potrebama lokalne zajednice. Istovremeno mora
ispuniti očekivanja i nuditi sadržaje koje zahtijevaju savremeni turisti 21.
stoljeća (Moutinho, 2005).
ZAKLJUČAK
Vjerski ili religijski turizam je odrednica koja vrlo usko i zapravo pogrešno
definira turizam. U našim prilikama vjerski turizam se svodi na posjetu
vjerskim objektima koji u većini slučajeva ima kulturni karakter (poticaj).
Vjerski turizam u osnovi svojih aktivnosti treba imati posjetu svetim
mjestima ili svetim prostorima. Kao što je u uvodu na neki način rečeno
da je pokretačka snaga turizma slobodno vrijeme, odnosno, da je uopće
pojava turizma vezana uz pojavu slobodnog vremena, ipak treba reći da su
prva turistička putovanja vezana za posjete svetim mjestima, svejedno radi
li se o posjeti Jerusalemu ili Svetoj ili Socerbskoj jami u kojoj je 284.
godine izgrađena crkva kao spomenik mrtvima i od kada postaje mjesto
koje brojni vjernici posjećuju (Kranjc, 2004).
220
najljepši pogled na Sarajevo, mogao bi uključiti Baščaršiju, Darivu,
Šehovu Koriju, vrelo Abu-Hajat, Alifakovac i završiti kod Vijećnice,
zaokružujući 400 godina historije grada.
Turistička valorizacija svetih vrela trebala bi ponovo afirmirati običaj
teferiča, a ne vašara u koji se pretvorio, recimo, praznik Aliđuna na vrelu
Husremovac kod Trnova. Posjeta Isusovom ili Pejgamberovom vrelu na
Zec planini mogla bi se proširiti tradicijom izgona stoke na planinu ili
branjem borovnica uz gastronomsku ponudu ljetnjih planinskih stanova,
ali i prodaju lokalnih proizvoda. U svakom slučaju sveta vrela treba
turistički valorizirati i u drugim prilikama kao što su Svjetski dan vode ili
Dan planete i sl.
Sveti vrhovi mogu postati turistički zanimljivi ne samo jedan dan kad se
uobičajeno vjernici penju na njih. I taj dan turistička ponuda može biti
proširena na širi krug zainteresiranih uz dodatne sadržaje koji neće
narušavati tradicionalni obred ili obrede. Ovi usponi mogu postati dio
jedne jedinstvene planinarske transferzale koja bi bila jedinstvena na širem
evropskom prostoru.
U svakom slučaju, bilo koja turistička aktivnost koja se odvija u i oko
svetih prostora mora voditi računa o svetom karakteru mjesta, religijskoj i
lokalnoj tradiciji kao i potrebama lokalne zajednice. Istovremeno mora
ispuniti očekivanja i nuditi sadržaje koje zahtijevaju savremeni turisti 21.
stoljeća (Moutinho, 2005).
ZAKLJUČAK
Vjerski ili religijski turizam je odrednica koja vrlo usko i zapravo pogrešno
definira turizam. U našim prilikama vjerski turizam se svodi na posjetu
vjerskim objektima koji u većini slučajeva ima kulturni karakter (poticaj).
Vjerski turizam u osnovi svojih aktivnosti treba imati posjetu svetim
mjestima ili svetim prostorima. Kao što je u uvodu na neki način rečeno
da je pokretačka snaga turizma slobodno vrijeme, odnosno, da je uopće
pojava turizma vezana uz pojavu slobodnog vremena, ipak treba reći da su
prva turistička putovanja vezana za posjete svetim mjestima, svejedno radi
li se o posjeti Jerusalemu ili Svetoj ili Socerbskoj jami u kojoj je 284.
godine izgrađena crkva kao spomenik mrtvima i od kada postaje mjesto
koje brojni vjernici posjećuju (Kranjc, 2004).
220
