Page 223 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 223
jna su sveta mjesta u Bosni i Hercegovini koja imaju turistički
potencijal, ne samo kao sveta mjesta već uključuju i kulturno naslijeđe,
fizičku i pejzažnu atraktivnost. Izuzev dva takva prostora – Vrelo Bune u
Blagaju i Djevojačka pećina kod Kladnja – sva ostala sveta mjesta su
neprepoznata u svjetlu vjerskog turizma. Razlog za to je dvojak: s jedne
strane neprepoznavanje turističkog potencijala djelatnika u turizmu i
razvojnih agencija, a s druge strane činjenica da su sva sveta mjesta koja
su naprijed nabrojana zapravo ostaci starih narodnih religija i kao takvi
nepoželjni u ortodoksnim religijama. Neke od njih, kao što su dova u
Djevojačkoj pećini ili Ajvatovica kod Prusca (Donjeg Vakufa) zbog
masovnosti nisu mogle biti prešućene od zvaničnih vjerskih institucija (u
ovom slučaju Islamske vjerske zajednice u BiH).
Svođenje vjerskog turizma u jednokratne manifestacije ili naplaćivanje
ulaznice za Begovu džamiju u Sarajevu ili Koskinu džamiju u Mostaru
(Jelovac, 2015), vjerski turizam pretvara u tipični kulturni turizam gdje se
sveti prostori nude kao mumificirani muzeji ili galerije arabeski, a izlazak
na munaru (radi položaja za fotografiranje Starog mosta) kao
iznajmljivanje profesionalne fotografske opreme. Vjerski turizam kao
turizam svetih mjesta treba graditi na kumulativnim atrakcijama u kome je
svetost prostora primarna vrijednost.
LITERATURA
Clerval (de), H.M. (1979). Putovanje u Bosnu 1855. Život, 5, str. 585-608,
(Sarajevo).
Diethelm, I. & Diethelm, H. (1986). The Petroglyphs of the "Altopiano dei Sette
Communi", Trentino Alps / Italy. Adoranten, str. 36-41, (Tanumshede).
Elijade, M. (2015). Slike i simboli. Beograd: Factum izdavaštvo, 230
Isanović, N. (2015). Religijski turizam – moderni izazov Islamskoj zajednici, str.
33-52, U: Subašić, E. (Ur.), Religijski turizam: Perspektive i mogućnosti
Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: El-kalem
Jelovac, R. (2015). Turistička ponuda u okviru Medžlisa IZ Mostar, str.137-138,
U: Subašić, E. (Ur.), Religijski turizam: Perspektive i mogućnosti Islamske
zajednice u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: El-kalem, 143 str.
Kranjc, A. (2004). Short history of cave tourism in Slovenia, str. 55–60, U: Zupan
Hajna, N. (Ur.), The use of modern technologies in the development of cave
tourism / 4th International ISCA Congress, Postojna, 21st–27th October 2002,
Slovenia, Postojna: Postojnska jama turizam
221
potencijal, ne samo kao sveta mjesta već uključuju i kulturno naslijeđe,
fizičku i pejzažnu atraktivnost. Izuzev dva takva prostora – Vrelo Bune u
Blagaju i Djevojačka pećina kod Kladnja – sva ostala sveta mjesta su
neprepoznata u svjetlu vjerskog turizma. Razlog za to je dvojak: s jedne
strane neprepoznavanje turističkog potencijala djelatnika u turizmu i
razvojnih agencija, a s druge strane činjenica da su sva sveta mjesta koja
su naprijed nabrojana zapravo ostaci starih narodnih religija i kao takvi
nepoželjni u ortodoksnim religijama. Neke od njih, kao što su dova u
Djevojačkoj pećini ili Ajvatovica kod Prusca (Donjeg Vakufa) zbog
masovnosti nisu mogle biti prešućene od zvaničnih vjerskih institucija (u
ovom slučaju Islamske vjerske zajednice u BiH).
Svođenje vjerskog turizma u jednokratne manifestacije ili naplaćivanje
ulaznice za Begovu džamiju u Sarajevu ili Koskinu džamiju u Mostaru
(Jelovac, 2015), vjerski turizam pretvara u tipični kulturni turizam gdje se
sveti prostori nude kao mumificirani muzeji ili galerije arabeski, a izlazak
na munaru (radi položaja za fotografiranje Starog mosta) kao
iznajmljivanje profesionalne fotografske opreme. Vjerski turizam kao
turizam svetih mjesta treba graditi na kumulativnim atrakcijama u kome je
svetost prostora primarna vrijednost.
LITERATURA
Clerval (de), H.M. (1979). Putovanje u Bosnu 1855. Život, 5, str. 585-608,
(Sarajevo).
Diethelm, I. & Diethelm, H. (1986). The Petroglyphs of the "Altopiano dei Sette
Communi", Trentino Alps / Italy. Adoranten, str. 36-41, (Tanumshede).
Elijade, M. (2015). Slike i simboli. Beograd: Factum izdavaštvo, 230
Isanović, N. (2015). Religijski turizam – moderni izazov Islamskoj zajednici, str.
33-52, U: Subašić, E. (Ur.), Religijski turizam: Perspektive i mogućnosti
Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: El-kalem
Jelovac, R. (2015). Turistička ponuda u okviru Medžlisa IZ Mostar, str.137-138,
U: Subašić, E. (Ur.), Religijski turizam: Perspektive i mogućnosti Islamske
zajednice u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: El-kalem, 143 str.
Kranjc, A. (2004). Short history of cave tourism in Slovenia, str. 55–60, U: Zupan
Hajna, N. (Ur.), The use of modern technologies in the development of cave
tourism / 4th International ISCA Congress, Postojna, 21st–27th October 2002,
Slovenia, Postojna: Postojnska jama turizam
221
