Page 126 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 126
anil svojo osnovno dejavnost, druge objekte pa so kup- su objekte kupci prenamijenili u kuće za odmor, koje su
ci spremenili v počitniška stanovanja, ki so bila prodana bile prodane na tržištu. Jednaku sudbinu doživio je objekt
na trgu. Enako usodo je doživel objekt hotela Jadranka, ki hotela Jadranka, koji je bio u vlasništvu Hotela Morje, koji
je bil v lasti Hotelov Morje in je bil po prodaji prav tako je nakon prodaje isto tako preuređen u kuće za odmor te
preurejen v počitniška stanovanja ter ni več obratoval kot više nije radio kao hotel. Slična je bila i sudbina hotela
ho tel. Podobna je bila tudi usoda hotela Punta v Piranu. Punta u Piranu.

Graf1:Številovsehležiščinštevilohotelskih ležišč na slovenski obali, 1961–200960
Grafikon 1: Broj svih ležajeva i broj hotelskih ležajeva na slovenskoj obali, 1961. – 2009.60

30.000

Št. ležišč / Br. ležajeva 25.000

20.000

15.000

10.000

5.000

0

1961
1962
1963
1964
1965
1966
1967
1968
1969
1970
1971
1972
1973
1974
1975
1976
1977
1978
1979
1980
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008

Leto / Godina

Vsa ležišča / Svi ležajevi Ležišča v hotelih in podobnih obratih / Ležajevi u hotelih i sličnih objektih

V začetku devetdesetih let se je začelo tudi lastninsko Početkom 1990-ih započeto je vlasničko preoblikovanje
preoblikovanje turističnih podjetij.61 Po prvem krogu turističkih tvrtki61. Nakon prvog kruga privatizacije, u
privatizacije, v katerem se je večji delež lastnine posa- kojoj se veći udio vlasništva pojedinih društava prenio u
meznih družb prenesel na različne državne sklade, se je različite državne fondove, počeo je proces koncentracije
začel proces koncentracije lastnine. V lastniško strukturo vlasništva. U vlasničku su strukturu tvrtki na obali počele
podjetij na obali so začela vstopati podjetja iz drugih ulaziti tvrtke iz drugih dijelova države ili iz drugih gos-
delov države ali iz drugih gospodarskih dejavnosti, ki podarskih djelatnosti, koje su ulaganjem u turizam diver-
so z vlaganjem v turizem diverzificirala svoje naložbe. sificirale svoje investicije. Najveći investitori u hotelske
Največji investitorji v hotelska podjetja na obali so bile tvrtke na obali bila su društva Istrabenz d. d., NFD Hol-
družbe Istrabenz, d. d., NFD Holding, d. d., in Terme ding d. d. i Terme Čatež d. d.62. Društvo Terme Čatež d. d.
Čatež, d. d.62 Terme Čatež, d. d., iz Čateža ob Savi so iz Čateža ob Savi još je 1998. godine steklo većinski udio
že leta 1998 pridobile večinski delež v Hotelih Hoper, u Hotelima Hoper d. d. i tako postalo vlasnikom hotela
d. d., in tako postale lastnik hotela Triglav v Kopru ter Triglav u Kopru te hotelskog kompleksa u Žusterni. Dvije
hotelskega kompleksa v Žusterni. Dve leti kasneje je bila godine kasnije društvo Hoteli Kopar d. d. bilo je pripojeno
družba Hoteli Koper, d. d., pripojena družbi Terme Čatež, društvu Terme Čatež d. d., a započeta je i obnova kom-

126
   121   122   123   124   125   126   127   128   129   130   131