Page 258 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 258
d Uvod

Spremljanje razvoja gastronomske ponudbe obalnega dela Gastronomsku ponudu istarskog obalnog područja u Hr-
hrvaške Istre, od gradnje prvih hotelov pa vse do danes, vatskoj kroz razdoblja turističkog razvoja, tj. od izgradnje
nam kaže nenehno prilagajanje ponudbe povpraševanju prvih hotela pa do današnjeg stupnja razvoja, možemo
na turističnem trgu ne glede na to, ali je bila usmerjena na promatrati kao neprestano prilagođavanje ponude po-
domači ali tuji trg. Gastronomska ponudba je bila vedno tražnji koja je vladala na turističkom tržištu bez obzira
del turistične ponudbe določene destinacije in predstavlja na to je li bila usmjerena na domaće ili na strano tržište.
pomemben del integralnega turističnega proizvoda. Poleg Gastronomska ponuda je oduvijek bila dijelom turističke
namestitve je gastronomska ponudba neizogibna potreba ponude destinacije i predstavlja značajan dio integralnog
vsakega turista. Pomembno vlogo v njenem zgodovin- turističkog proizvoda. Uz smještaj, gastronomska ponu-
skem razvoju je imela prehrana lokalnega prebivalstva, ki da čini nezaobilaznu potrebu svakog turista. Značajnu
je bila odvisna od cele vrste dejavnikov, kot so npr. posa- ulogu u povijesnom razvoju gastronomske ponude imala
mezna živila, način priprave, kupna moč prebivalstva itd. je i prehrana lokalnog stanovništva koja je pak ovisila
Gastronomska ponudba je bila prilagojena tudi lokalnim o cijelom nizu čimbenika, kao što su namirnice, način
prebivalcem (njihovim potrebam). pripreme, kupovna moć stanovništva itd. Gastronomska
ponuda bila je prilagođena i lokalnom stanovništvu (nji-
Vsako obdobje – avstrijsko, italijansko, jugoslovansko, hovim potrebama).
hrvaško – je prineslo v turizem nove značilnosti. V ok-
viru sprememb v turizmu in novosti v gastronomski Svako promatrano razdoblje: austrijsko, talijansko, jugo-
ponudbi pa se je tudi kulinarika prilagajala potrebam in slavensko, hrvatsko, nosilo je nove karakteristike turizma,
zahtevam tedanjih popotnikov. Na gastronomsko ponudbo a u okviru promjena u turizmu i novosti u gastronomskoj
so vplivali novi podjetniki (lastniki gostiln, restavracij, ponudi, gastronomija se prilagođavala potrebama i zahtje-
hotelov) pa tudi turisti, ki so prihajali na področje Istre, vima tadašnjih putnika. U gastronomskoj ponudi utjecaj
vendar je treba poudariti, da je tradicionalna istrska po- su imali novi poduzetnici (vlasnici gostionica, restorana,
nudba v pretežni meri ostala prvinska in na temeljih, ki hotela) i turisti koji su dolazili na područje Istre, ali mora
jih pogojujeta podnebje in zemlja. Tradicionalna istrska se naglasiti da je velikim dijelom tradicionalna istarska
kuhinja temelji na osnovnih sestavinah, pogojenih s ponuda ostala u svojoj izvornosti i temeljima koje nose
tamkajšnjim podnebjem (različni deli Istre imajo različno podneblje i zemlja. Tradicionalna istarska kuhinja zasno-
gastronomijo). Na obravnavanem obalnem delu istrskega vana je na blagodatima podneblja na kojem se proteže
polotoka na Hrvaškem so bile vedno prisotne tiste jedi, ki (različiti dijelovi Istre imaju različitu gastronomiju). Prije
so jih pripravljali iz poljščin, pridelanih na tem področju, svega, u promatranom obalnom dijelu istarskog poluotoka
in rib, saj je bil ribolov pomemben del življenja Istranov. u Hrvatskoj oduvijek su prisutna jela spremana od poljo-
Ribolov je imel vedno pomembno vlogo v prehrani lo- privrednih kultura koje su se uzgajale na tom području te
kalnega prebivalstva pa tudi turistov, ki so prihajali na to ribe kao značajnog dijela života Istrana. Riba je oduvijek
področje. V Istri so se jedi vedno pripravljale v skladu z bila značajan izvor prehrane kako lokalnog stanovništva
letnimi časi pa tudi glede na priložnosti in praznovanja, tako i turista koji su dolazili na istarsko područje. Jela se u
za katera so značilne nekatere posebne oblike priprave Istri oduvijek pripremaju u skladu s godišnjim dobima, ali
jedi (od predjedi do sladice), tako so npr. različne vrste i prema prilikama i svečanostima za koje su karakteristič-
testenin najpogosteje pripravljali za nedeljska kosila ali ni pojedini oblici pripreme jela (od predjela do deserta),
praznike (krafi, fuži, posutice itd.). Skozi zgodovino je bi- pa se tako različite vrste tjestenina pripremaju najčešće
lo meso sestavni del prehrane v času praznikov in raznih za nedjeljni ručak ili blagdane (krafi, fuži, posutice itd.).

258
   253   254   255   256   257   258   259   260   261   262   263