Page 157 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 157
ka 3. Zemaljski muzej u Sarajevu Slika 4. Bijela tabija – historijska
građevina
Izvor: Autor Izvor: Autor
Prilika za poboljšanje ove situacije se ukazala, ali na osnovu prikupljenih
i analiziranih podataka i informacija može se reći da ista nije prepoznata
kao takva. Porast turističkih kretanja i dolazaka u Bosni i Hercegovini, koji
su prvenstveno inspirirani kulturno historijskom i prirodnim naslijeđem
ove zemlje su jasna poruka da treba ozbiljno pristupiti rješavanju
pomenutih institucionalnih problema. Sektor turizma, također, malo radi
na tome da se dođe do adekvatne strategije razvoja ili master plana. Na to
ukazuje činjenica da se već dvije decenije ništa konkretno nije uradilo po
tom pitanju. Različiti pristupi planiranju razvoja održivog turizma su
velikim dijelom nepoznanica čak i u krugovima gdje se donose
najznačajnije odluke. Naime Bosna i Hercegovina još uvijek nema
strategiju za razvoj turizma na državnom niti Federalnom nivou. Naravno
ta strategija bi morala u svom sadržaju posebno da istakne značaj
adekvatne valorizacije, zaštite,očuvanja i korištenja kulturne i prirodne
baštine.
Veliki problem čini i nedostatak odgovarajućih zakonskih regulativa u
ovom sektoru što je utvrđeno pregledom raspoložive zakonske
dokumentacije koja se odnosi na ovaj sektor. Komunikacija s ostalim
sektorima je skoro pa ravna nuli što dodatno otežava već slabu saradnju, a
to se posebno odnosi na sektor kulture i kulturne baštine. Tu je prisutan i
problem koji se dovodi u vezu s privatnim sektorom, i to uglavnom
turističkim agencijama i smještajnim kapacitetima. Ovdje se konkretno
misli na njihov način rada koji pospješuje sivu ekonomiju a koja se
manifestira kroz neadekvatnu registraciju turista, njihovog boravka i
potrošnje što je utvrđeno putem intervjua. Registracija posjeta, upita, žalbi
155
građevina
Izvor: Autor Izvor: Autor
Prilika za poboljšanje ove situacije se ukazala, ali na osnovu prikupljenih
i analiziranih podataka i informacija može se reći da ista nije prepoznata
kao takva. Porast turističkih kretanja i dolazaka u Bosni i Hercegovini, koji
su prvenstveno inspirirani kulturno historijskom i prirodnim naslijeđem
ove zemlje su jasna poruka da treba ozbiljno pristupiti rješavanju
pomenutih institucionalnih problema. Sektor turizma, također, malo radi
na tome da se dođe do adekvatne strategije razvoja ili master plana. Na to
ukazuje činjenica da se već dvije decenije ništa konkretno nije uradilo po
tom pitanju. Različiti pristupi planiranju razvoja održivog turizma su
velikim dijelom nepoznanica čak i u krugovima gdje se donose
najznačajnije odluke. Naime Bosna i Hercegovina još uvijek nema
strategiju za razvoj turizma na državnom niti Federalnom nivou. Naravno
ta strategija bi morala u svom sadržaju posebno da istakne značaj
adekvatne valorizacije, zaštite,očuvanja i korištenja kulturne i prirodne
baštine.
Veliki problem čini i nedostatak odgovarajućih zakonskih regulativa u
ovom sektoru što je utvrđeno pregledom raspoložive zakonske
dokumentacije koja se odnosi na ovaj sektor. Komunikacija s ostalim
sektorima je skoro pa ravna nuli što dodatno otežava već slabu saradnju, a
to se posebno odnosi na sektor kulture i kulturne baštine. Tu je prisutan i
problem koji se dovodi u vezu s privatnim sektorom, i to uglavnom
turističkim agencijama i smještajnim kapacitetima. Ovdje se konkretno
misli na njihov način rada koji pospješuje sivu ekonomiju a koja se
manifestira kroz neadekvatnu registraciju turista, njihovog boravka i
potrošnje što je utvrđeno putem intervjua. Registracija posjeta, upita, žalbi
155
