Page 158 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 158
i interesiranja turista za određene lokalitete, objekte i sadržaje od kulturnog
značaja od velikog su značaja za njihovo daljnje korištenje i stavljanje u
funkciju turizma. Sve to direktno utječe i na statističko praćenje kretanja
turista i turističkih aktivnosti unutar zemlje što predstavlja jedan od
osnovnih izvora informacija potrebnih za njegovo planiranje. Naime,
statistički podaci turističkih aktivnosti u Bosni i Hercegovini su u velikoj
mjeri podaci koji ne oslikavaju pravu situaciju. Prema prethodno
navedenom mogu se jasno uočiti brojni problemi, kako u sektoru kulture
tako i u sektoru turizma. Situacija u kojoj se ova dva sektora trenutno
nalaze nije nimalo ohrabrujuća, ali je ohrabrujuće to da će se pod pritiskom
sve većeg broja turista morati pronaći rješenja za pomenute probleme.
ZAKLJUČAK
Bogata kulturna baština, turbulentna historija i nadasve prelijepa prirodna
bogatstva Bosne i Hercegovine iz godine u godinu privlače sve veći broj
turista iz čitavog svijeta. Iako statistika ne pokazuje stvarno stanje tih
promjena, situacija na terenu više je nego očita. Nagli porast smještajnih
kapaciteta, turističkih agencija, suvenirnica, ugostiteljskih objekata... šalje
jasnu sliku odnosa ponude i potražnje na tržištu. Međutim rezultati
istraživanja ukazuju da je ovakav porast turističkih posjeta posljedica
stihije a ne planiranog razvoja turizma. Iako Bosna i Hercegovina,
zahvaljući svojim pomenutim kulturnim i prirodnim potencijalima, ima
šansu da postane eminentna turistička destinacija, trenutna politička
situacija značajno to ugrožava. Dakle neophodno je poduzeti mjere koje će
sektor kulture usmjeriti u pravcu inovativnog pristupa njegovom
osnovnom resursu. Zatim neophodno je uspostaviti komunikaciju i
saradnju sa sektorima kojima je materijalna i nematerijalna baština
značajna komponenta za njihovo uspješno djelovanje. Ovdje se konkretno
misli na sektor obrazovanja i turizma. Također je neophodno
administrativne i druge prepreke koje značajno otežavaju napredak u
svakom smislu riješiti hitnim donošenjem zakonskih regulativa. One
prvenstveno moraju biti usmjerene ka efikasnoj brizi i zaštiti kulturne
baštine, adekvatnom korištenju i svakako aktivnom sudjelovanju baštine u
radu drugih sektora.
Na osnovu dobivenih rezultata utvrđeno je da turizam u Bosni i
Hercegovini postaje značajna privredna grana na jedan slučajan i
neorganiziran način. Takav pristup predstavlja opasnost jer stvara šanse za
prouzrokovanje više štete nego dobra. Ova zemlja to sebi ne smije
156
značaja od velikog su značaja za njihovo daljnje korištenje i stavljanje u
funkciju turizma. Sve to direktno utječe i na statističko praćenje kretanja
turista i turističkih aktivnosti unutar zemlje što predstavlja jedan od
osnovnih izvora informacija potrebnih za njegovo planiranje. Naime,
statistički podaci turističkih aktivnosti u Bosni i Hercegovini su u velikoj
mjeri podaci koji ne oslikavaju pravu situaciju. Prema prethodno
navedenom mogu se jasno uočiti brojni problemi, kako u sektoru kulture
tako i u sektoru turizma. Situacija u kojoj se ova dva sektora trenutno
nalaze nije nimalo ohrabrujuća, ali je ohrabrujuće to da će se pod pritiskom
sve većeg broja turista morati pronaći rješenja za pomenute probleme.
ZAKLJUČAK
Bogata kulturna baština, turbulentna historija i nadasve prelijepa prirodna
bogatstva Bosne i Hercegovine iz godine u godinu privlače sve veći broj
turista iz čitavog svijeta. Iako statistika ne pokazuje stvarno stanje tih
promjena, situacija na terenu više je nego očita. Nagli porast smještajnih
kapaciteta, turističkih agencija, suvenirnica, ugostiteljskih objekata... šalje
jasnu sliku odnosa ponude i potražnje na tržištu. Međutim rezultati
istraživanja ukazuju da je ovakav porast turističkih posjeta posljedica
stihije a ne planiranog razvoja turizma. Iako Bosna i Hercegovina,
zahvaljući svojim pomenutim kulturnim i prirodnim potencijalima, ima
šansu da postane eminentna turistička destinacija, trenutna politička
situacija značajno to ugrožava. Dakle neophodno je poduzeti mjere koje će
sektor kulture usmjeriti u pravcu inovativnog pristupa njegovom
osnovnom resursu. Zatim neophodno je uspostaviti komunikaciju i
saradnju sa sektorima kojima je materijalna i nematerijalna baština
značajna komponenta za njihovo uspješno djelovanje. Ovdje se konkretno
misli na sektor obrazovanja i turizma. Također je neophodno
administrativne i druge prepreke koje značajno otežavaju napredak u
svakom smislu riješiti hitnim donošenjem zakonskih regulativa. One
prvenstveno moraju biti usmjerene ka efikasnoj brizi i zaštiti kulturne
baštine, adekvatnom korištenju i svakako aktivnom sudjelovanju baštine u
radu drugih sektora.
Na osnovu dobivenih rezultata utvrđeno je da turizam u Bosni i
Hercegovini postaje značajna privredna grana na jedan slučajan i
neorganiziran način. Takav pristup predstavlja opasnost jer stvara šanse za
prouzrokovanje više štete nego dobra. Ova zemlja to sebi ne smije
156
