Page 215 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 215
ju izuzetan kulturni značaj i primarno obredno-religijsku ulogu, za
vjerski turizam je posebno atraktivna Djevojačka pećina kod Kladnja. To
ni u kom slučaju ne isključuje mogućnost turističke valorizacije ostalih
pećina s crtežima u vjerskom turizmu u smislu manifestacija vezanih za
određene sezonske aktivnosti u prirodi. Npr. početak proljeća: u Badnju su
paleolitski lovci boravili uglavnom u proljeće, na kamenu je ugraviran
jelen ili konj, nađene su brojne ogrlice od školjki i jelenovih zuba. Ovdje
će biti prikazane samo neke od svetih pećina.
U stijenama iznad samostana u Kraljevoj Sutjesci nalazi se 19 pećina. To
su manje pećine, gotovo abriji, u koje su se mogli skloniti tek jedan ili dva
čovjeka. Većina njih imala je obredni značaj.
Ljuba pećina ima vještački usječenu polukružnu klupu - stipadium -
poznatu još iz vremena kad su se kršćani molili sjedeći u krugu. Od te
klupe vodi jedna usječena staza do dva odmorišta ili molitvišta. Za tu stazu,
što se morfologije pećine tiče, nema nikakve potrebe jer strane pećine nisu
strme. Očigledno je da je i hod po toj stazi imao obrednu funkciju. Staza
se na kraju završava pred jednom vrstom oltara, vještački probijenog
prozora koji je veoma pravilno orijentiran prema istoku. Jasno je da su
nekadašnji posjetioci pećine bili ljudi koji su svoje molitve upućivali
izlazećem suncu na istoku.
Ime pećine Radonje asocira na Radohnu krstjanina, pisca Kulinove ploče
nađene nedaleko odavde, kod Visokog.
Pećina Badanj je nekad bila mala uska pukotina, što se može vidjeti u
njenom drugom dijelu. Ulazni dio je vještački proširen da bi se omogućio
normalan boravak. Na zidovima se još i danas mogu vidjeti tragovi dlijeta
kojim je to rađeno. Da li je to uradio neki franjevački isposnik - nije
poznato. Današnji bosanski franjevci odbijaju postojanje isposničke
tradicije ili tradicije osamljivanja, mada je u narodu živa legenda po kojoj
se jedan od najpoštovanijih bosanskih duhovnih otaca, fra Anđeo
Zvizdović, sklonio s knjigama u jednu pećinu kod Kraljeve Sutjeske. Ta
pećina se, kako veli mještanin Jozo Ljubić, i naziva Anđelovića peć. I
francuski putopisac De Clerval (1979) bilježi: "...Anđeo Zvizdović dobio
je od Mehmeda II čuveni ferman što se dan-danas čuva u Fojnici, a kojim
je pobjednički sultan dozvolio katolicima održavanje njihova kulta. Ovaj
Anđeo Zvizdović štovan je u Bosni kao svetac. Otišao je u jednu pećinu
blizu Sutjeske gdje je, kako kažu, ostavši pustinjakom umro u dubokoj
starosti. Drugi tvrde da je umro u Fojnici gdje je i ukopan."
213
vjerski turizam je posebno atraktivna Djevojačka pećina kod Kladnja. To
ni u kom slučaju ne isključuje mogućnost turističke valorizacije ostalih
pećina s crtežima u vjerskom turizmu u smislu manifestacija vezanih za
određene sezonske aktivnosti u prirodi. Npr. početak proljeća: u Badnju su
paleolitski lovci boravili uglavnom u proljeće, na kamenu je ugraviran
jelen ili konj, nađene su brojne ogrlice od školjki i jelenovih zuba. Ovdje
će biti prikazane samo neke od svetih pećina.
U stijenama iznad samostana u Kraljevoj Sutjesci nalazi se 19 pećina. To
su manje pećine, gotovo abriji, u koje su se mogli skloniti tek jedan ili dva
čovjeka. Većina njih imala je obredni značaj.
Ljuba pećina ima vještački usječenu polukružnu klupu - stipadium -
poznatu još iz vremena kad su se kršćani molili sjedeći u krugu. Od te
klupe vodi jedna usječena staza do dva odmorišta ili molitvišta. Za tu stazu,
što se morfologije pećine tiče, nema nikakve potrebe jer strane pećine nisu
strme. Očigledno je da je i hod po toj stazi imao obrednu funkciju. Staza
se na kraju završava pred jednom vrstom oltara, vještački probijenog
prozora koji je veoma pravilno orijentiran prema istoku. Jasno je da su
nekadašnji posjetioci pećine bili ljudi koji su svoje molitve upućivali
izlazećem suncu na istoku.
Ime pećine Radonje asocira na Radohnu krstjanina, pisca Kulinove ploče
nađene nedaleko odavde, kod Visokog.
Pećina Badanj je nekad bila mala uska pukotina, što se može vidjeti u
njenom drugom dijelu. Ulazni dio je vještački proširen da bi se omogućio
normalan boravak. Na zidovima se još i danas mogu vidjeti tragovi dlijeta
kojim je to rađeno. Da li je to uradio neki franjevački isposnik - nije
poznato. Današnji bosanski franjevci odbijaju postojanje isposničke
tradicije ili tradicije osamljivanja, mada je u narodu živa legenda po kojoj
se jedan od najpoštovanijih bosanskih duhovnih otaca, fra Anđeo
Zvizdović, sklonio s knjigama u jednu pećinu kod Kraljeve Sutjeske. Ta
pećina se, kako veli mještanin Jozo Ljubić, i naziva Anđelovića peć. I
francuski putopisac De Clerval (1979) bilježi: "...Anđeo Zvizdović dobio
je od Mehmeda II čuveni ferman što se dan-danas čuva u Fojnici, a kojim
je pobjednički sultan dozvolio katolicima održavanje njihova kulta. Ovaj
Anđeo Zvizdović štovan je u Bosni kao svetac. Otišao je u jednu pećinu
blizu Sutjeske gdje je, kako kažu, ostavši pustinjakom umro u dubokoj
starosti. Drugi tvrde da je umro u Fojnici gdje je i ukopan."
213
