Page 77 - Čotar Konrad Sonja, Borota Bogdana, Rutar Sonja, Drljić Karmen, Jelovčan Giuliana. Ur. 2022. Vzgoja in izobraževanje predšolskih otrok prvega starostnega obdobja. Koper: Založba Univerze na Primorskem
P. 77
Perspektive vaspitanja djece jasličke dobi
u Bosni i Hercegovini
Aleksandra Šindić
Univerzitet u Banjoj Luci
aleksandra.sindic-radic@ff.unibl.org
Uočavajući protivrječnosti između savremenih naučnih istraživanja i trendova
koji ukazuju na presudan uticaj ranog djetinjstva i podrške najmlađoj djeci za
razvoj čovjeka i prosperitet društva i zbilje u predškolstvu u Bosni i Hercego-
vini kao zemlji u tranziciji i poslijeratnim godinama, pristupilo se istraživanju.
Kvalitativnim istraživanjem putem SWOT-analize, ulazeći u polje pedagoške fu-
turologije, nastojalo se istražiti i dugoročno sagledati, iz vaspitačkog ugla, stra-
teške komponente razvoja i organizovanja predškolskog vaspitanja djece pr-
vog starosnog doba (do tri godine) u BiH. Istraživački cilj je sagledavanje vizije
vaspitača, razumijevanje misije vrtića, te ukazivanje na interne i eksterne mo-
gućnosti i ograničenja za optimalno vaspitanje djece prvog starosnog doba
(do tri godine). Kao glavno polje djelovanja predškolskih radnika za unapre-
đenje podrške dječijem razvoju, pored dodatnog stručnog usavršavanja i is-
traživanja, osavremenjavanja i obogaćivanja vaspitne prakse s bebama, ističe
se i promovisanje struke i vlastitog rada kao i senzibiliranje društva o značaju
ranog djetinjstva.
Ključne reči: vaspitanje, predškolska djeca prvog starosnog doba, jednake mo-
gućnosti
Uvod
Tokom prošlog i ovog vijeka, naučnici različitih profila, pedagozi, psiholozi,
neurolozi, ekonomisti i dr. putem svojih istraživanja žele da sagledaju i obja-
sne značaj najranijeg djetinjstva. Da je beba ta koja stvara čovjeka, da smo
mi ono što je beba izgradila u prve dvije godine naglasila je još ljekar i pe-
dagog Marija Montessori početkom prošlog vijeka, uočavajući snagu i kon-
struktivnu energiju nesvjesnog upijajućeg uma malog djeteta (Montessori
2003; Kordeš Demšar 2007, 80–81). Iako dijete samo sebe stvara čovjekom,
iako okolina (socijalna i materijalna) ništa ne kreira, ona može da podstiče, da
ometa i čak da deformiše dječiji razvoj. Zato se Marija Montessori sa poseb-
nom pažnjom ophodi prema prvim godinama djetetovog života i vaspita-
nju najmlađih u montessori ustanovama. Emmi Pikler, pedijatrica i pedagog,
po drugom svjetskom ratu, daje smjernice za njegu jasličke djece (Gerber i
Johnson 1997). Hranjenje, presvlačenje, uspavljivanje su intimne aktivnosti u
kojima beba treba da se osjeća ugodno i da razvija povjerenje u odraslog. Od-
Čotar Konrad, S., B. Borota, S. Rutar, K. Drljić in G. Jelovčan, ur. 2022. Vzgoja in izobraževanje
predšolskih otrok prvega starostnega obdobja. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
https://doi.org/10.26493/978-961-293-134-6.77-89
u Bosni i Hercegovini
Aleksandra Šindić
Univerzitet u Banjoj Luci
aleksandra.sindic-radic@ff.unibl.org
Uočavajući protivrječnosti između savremenih naučnih istraživanja i trendova
koji ukazuju na presudan uticaj ranog djetinjstva i podrške najmlađoj djeci za
razvoj čovjeka i prosperitet društva i zbilje u predškolstvu u Bosni i Hercego-
vini kao zemlji u tranziciji i poslijeratnim godinama, pristupilo se istraživanju.
Kvalitativnim istraživanjem putem SWOT-analize, ulazeći u polje pedagoške fu-
turologije, nastojalo se istražiti i dugoročno sagledati, iz vaspitačkog ugla, stra-
teške komponente razvoja i organizovanja predškolskog vaspitanja djece pr-
vog starosnog doba (do tri godine) u BiH. Istraživački cilj je sagledavanje vizije
vaspitača, razumijevanje misije vrtića, te ukazivanje na interne i eksterne mo-
gućnosti i ograničenja za optimalno vaspitanje djece prvog starosnog doba
(do tri godine). Kao glavno polje djelovanja predškolskih radnika za unapre-
đenje podrške dječijem razvoju, pored dodatnog stručnog usavršavanja i is-
traživanja, osavremenjavanja i obogaćivanja vaspitne prakse s bebama, ističe
se i promovisanje struke i vlastitog rada kao i senzibiliranje društva o značaju
ranog djetinjstva.
Ključne reči: vaspitanje, predškolska djeca prvog starosnog doba, jednake mo-
gućnosti
Uvod
Tokom prošlog i ovog vijeka, naučnici različitih profila, pedagozi, psiholozi,
neurolozi, ekonomisti i dr. putem svojih istraživanja žele da sagledaju i obja-
sne značaj najranijeg djetinjstva. Da je beba ta koja stvara čovjeka, da smo
mi ono što je beba izgradila u prve dvije godine naglasila je još ljekar i pe-
dagog Marija Montessori početkom prošlog vijeka, uočavajući snagu i kon-
struktivnu energiju nesvjesnog upijajućeg uma malog djeteta (Montessori
2003; Kordeš Demšar 2007, 80–81). Iako dijete samo sebe stvara čovjekom,
iako okolina (socijalna i materijalna) ništa ne kreira, ona može da podstiče, da
ometa i čak da deformiše dječiji razvoj. Zato se Marija Montessori sa poseb-
nom pažnjom ophodi prema prvim godinama djetetovog života i vaspita-
nju najmlađih u montessori ustanovama. Emmi Pikler, pedijatrica i pedagog,
po drugom svjetskom ratu, daje smjernice za njegu jasličke djece (Gerber i
Johnson 1997). Hranjenje, presvlačenje, uspavljivanje su intimne aktivnosti u
kojima beba treba da se osjeća ugodno i da razvija povjerenje u odraslog. Od-
Čotar Konrad, S., B. Borota, S. Rutar, K. Drljić in G. Jelovčan, ur. 2022. Vzgoja in izobraževanje
predšolskih otrok prvega starostnega obdobja. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
https://doi.org/10.26493/978-961-293-134-6.77-89
