Page 81 - Čotar Konrad Sonja, Borota Bogdana, Rutar Sonja, Drljić Karmen, Jelovčan Giuliana. Ur. 2022. Vzgoja in izobraževanje predšolskih otrok prvega starostnega obdobja. Koper: Založba Univerze na Primorskem
P. 81
Perspektive vaspitanja djece jasličke dobi u Bosni i Hercegovini
sternih mogućnosti i ograničenja za postizanje optimalnog vaspitanja djece
do tri godine.
Istraživanje je realizovano u mjesecu januaru 2019. godine na uzorku – fo-
kus grupi od trideset praktičara – vaspitačica i stručnih saradnica Javne usta-
nove Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje iz tri banjalučka vrtića
Kolibri, Lana i Plavi čuperak.
Pri istraživačkoj proceduri prvi korak je bio da se ustanovi kako vaspitačice
sebi predočavaju idealnu organizaciju vaspitno-obrazovnog rada s djecom
do tri godine – tj. da se odredi njihova vizija optimalne podrške razvoju djece
do tri godine starosti. Drugi korak se odnosio na sagledavanje i razumijevanje
uloge vrtića u tome, uzimajući u obzir i širi društveni kontekst u kojem usta-
nova djeluje. Sljedeća četiri koraka predstavljaju vaspitačku analizu vrtićkih i
širih društvenih faktora koji utiču na postizanje optimalne zaštite i vaspitanja
djece do tri godine starosti (ostvarenje vizije putem misije).
Vizija i misija
Predškolski radnici fokus grupe izveli su idealizovanu projekciju vaspitanja
djece do tri godine u predškolskim ustanovama Bosne i Hercegovine u bu-
dućnosti – viziju i način kako do nje doći – misiju.
Vizija
Vaspitačka idealizovana projekcija vaspitanja djece do tri godine u Bosne i
Hercegovine u budućnosti realizuje se u izuzetno povoljnoj materijalnoj i so-
cijalnoj sredini. Ta sredina može biti bebina primarna porodica i idealna pred-
školska institucija.
1. Ako dijete do tri godine ima funkcionalne i optimalne uslove za razvoj
u primarnoj porodici cilj je da u prvim godinama života bude s maj-
kom koliko je god moguće i da s njom ostvari sigurnu afektivnu vezu.
O značaju adekvatnih primarnih vezanosti i potrebe socijalne stimula-
cije malog djeteta od strane majke govore brojna istraživanja (Bowlby
1965; Stewart i Joins 2011). Ovakvi roditelji bi trebali dobiti maksimalnu
stručnu podršku (Roberts 2009).
2. Ako je majka zaposlena i/ili dijete živi u depriviranoj sredini (materi-
jalno i/ili soc-emocionalno) potrebno je da pohađa predškolsku usta-
novu. Nedostatak optimalne podrške u primarnoj porodici beba može
nadoknaditi u jaslenoj grupi. To je naročito bitno za djecu marginalizo-
vanih grupe, u prilog čemu govore brojna istraživanja pozitivne prakse
(Barnett 2008; Stojaković 2000). Ulaganje u najmlađe je najefikasnije
81
sternih mogućnosti i ograničenja za postizanje optimalnog vaspitanja djece
do tri godine.
Istraživanje je realizovano u mjesecu januaru 2019. godine na uzorku – fo-
kus grupi od trideset praktičara – vaspitačica i stručnih saradnica Javne usta-
nove Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje iz tri banjalučka vrtića
Kolibri, Lana i Plavi čuperak.
Pri istraživačkoj proceduri prvi korak je bio da se ustanovi kako vaspitačice
sebi predočavaju idealnu organizaciju vaspitno-obrazovnog rada s djecom
do tri godine – tj. da se odredi njihova vizija optimalne podrške razvoju djece
do tri godine starosti. Drugi korak se odnosio na sagledavanje i razumijevanje
uloge vrtića u tome, uzimajući u obzir i širi društveni kontekst u kojem usta-
nova djeluje. Sljedeća četiri koraka predstavljaju vaspitačku analizu vrtićkih i
širih društvenih faktora koji utiču na postizanje optimalne zaštite i vaspitanja
djece do tri godine starosti (ostvarenje vizije putem misije).
Vizija i misija
Predškolski radnici fokus grupe izveli su idealizovanu projekciju vaspitanja
djece do tri godine u predškolskim ustanovama Bosne i Hercegovine u bu-
dućnosti – viziju i način kako do nje doći – misiju.
Vizija
Vaspitačka idealizovana projekcija vaspitanja djece do tri godine u Bosne i
Hercegovine u budućnosti realizuje se u izuzetno povoljnoj materijalnoj i so-
cijalnoj sredini. Ta sredina može biti bebina primarna porodica i idealna pred-
školska institucija.
1. Ako dijete do tri godine ima funkcionalne i optimalne uslove za razvoj
u primarnoj porodici cilj je da u prvim godinama života bude s maj-
kom koliko je god moguće i da s njom ostvari sigurnu afektivnu vezu.
O značaju adekvatnih primarnih vezanosti i potrebe socijalne stimula-
cije malog djeteta od strane majke govore brojna istraživanja (Bowlby
1965; Stewart i Joins 2011). Ovakvi roditelji bi trebali dobiti maksimalnu
stručnu podršku (Roberts 2009).
2. Ako je majka zaposlena i/ili dijete živi u depriviranoj sredini (materi-
jalno i/ili soc-emocionalno) potrebno je da pohađa predškolsku usta-
novu. Nedostatak optimalne podrške u primarnoj porodici beba može
nadoknaditi u jaslenoj grupi. To je naročito bitno za djecu marginalizo-
vanih grupe, u prilog čemu govore brojna istraživanja pozitivne prakse
(Barnett 2008; Stojaković 2000). Ulaganje u najmlađe je najefikasnije
81
