Page 79 - Čotar Konrad Sonja, Borota Bogdana, Rutar Sonja, Drljić Karmen, Jelovčan Giuliana. Ur. 2022. Vzgoja in izobraževanje predšolskih otrok prvega starostnega obdobja. Koper: Založba Univerze na Primorskem
P. 79
Perspektive vaspitanja djece jasličke dobi u Bosni i Hercegovini
štvena situacija se odražava na život najmlađih članova društva. Ono što naj-
više zabrinjava je dječije siromaštvo.
Kriza u zemlji i siromaštvo više obuhvata djecu nego ostatak stanovni-
štva. Ako još tome pridodamo rezultate savremenih istraživanja o dječijem
razvoju, možemo nažalost zaključiti, da su najmlađa djeca najranjivija i naj-
više pogođeni članovi društva države Bosne i Hercegovine. Studije pokazuju
da 28 stanovništva u BiH u 2016. godini živi ispod granice siromaštva (Pa-
pić 2017). Djeca koja žive u većim porodicama su najzastupljenija među si-
romašnom djecom u poređenju sa opštom populacijom (Iniciativa za bolju i
humaniju inkluziju 2013). Tri četvrtine sve siromašne djece živi u ruralnim po-
dručjima (74 ). Podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju da u vrtić idu djeca
roditelja koji nisu siromašni, iz porodica gdje oba roditelja rade (75,5 ), dok
manje od 2 nezaposlenih roditelja, a samo 0,5 djece sa sela. Sve to uka-
zuje na velike razlike i nejednaka mogućnosti.
Druga otežavajuća okolnost jeste i nerazvijenost mreže predškolskih usta-
nova u Bosni i Hercegovini. 2013. godine je po istraživanjima koje je izveo
UNICEF ova zemlja imala najmanji obuhvat djece predškolskim vaspitanjem
i obrazovanjem od svih evropskih i srednjoazijskih država (Camović i Ho-
džić 2017, 34). Obuhvat djece koja su išla u predškolske ustanove 2017/2018
radne godine u Bosni i Hercegovini je iznosio 25889 djece uzrasta od jedne
do šest godina što je 13,98 ukupne djece tog uzrasta u državi (Agencija
za statistiku Bosne i Hercegovine 2017; 2018). Za djecu koja kreću u školu, a
nisu obuhvaćena redovnim vrtićkim programom organizuje se Program pri-
preme za školu koji je obavezan i traje tri mjeseca (Okvirni zakon o pred-
školskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini 2018, 16 član). Njime
se ublažava ovako slab obuhvat djece (Camović i Hodžić 2017, 32). Uprotekloj
radnoj 2017/2018 godini vrtiće u BiH je pohađalo 5 023 djeteta do tri godine
starosti što je 4,44 od ukupnog broja djece tog uzrasta. Od toga je 232 dje-
teta uzrasta do godinu dana, 1872 od godine do dvije, a 2780 od dvije do tri
godine (Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 2017; 2018). Za poređe-
nje dajemo podatke o procentu obuhvata djece do tri godine u evropskim
zemljama prije osam godina. Evropska komisija i SURS su u 2011. godini izra-
čunali da je obuhvat djece do tri godine institucioanlizovanim programom u
Danskoj iznosio 74 djece, u Sloveniji 55,6 , Holandiji 52 , Švedskoj 51 ,
Francuskoj i Luksemburgu 44 , Islandu, Belgiji i Španiji 39 . . . dok je ma-
nji bio u Hrvatskoj 15 , Austriji 14 , Malti 11 , Mađarskoj 8 , u Češkoj 5 ,
Slovačkoj 4 , Poljskoj 3 i Rumuniji 2 (Hočevar i Kovač Šebart 2017). U rad-
noj 2017/18. po podacima do kojih je došao SURS u Republici Sloveniji je in-
stitucionalizovanim predškolskim vaspitanjem obuhvaćeno 63,5 djece do
79
štvena situacija se odražava na život najmlađih članova društva. Ono što naj-
više zabrinjava je dječije siromaštvo.
Kriza u zemlji i siromaštvo više obuhvata djecu nego ostatak stanovni-
štva. Ako još tome pridodamo rezultate savremenih istraživanja o dječijem
razvoju, možemo nažalost zaključiti, da su najmlađa djeca najranjivija i naj-
više pogođeni članovi društva države Bosne i Hercegovine. Studije pokazuju
da 28 stanovništva u BiH u 2016. godini živi ispod granice siromaštva (Pa-
pić 2017). Djeca koja žive u većim porodicama su najzastupljenija među si-
romašnom djecom u poređenju sa opštom populacijom (Iniciativa za bolju i
humaniju inkluziju 2013). Tri četvrtine sve siromašne djece živi u ruralnim po-
dručjima (74 ). Podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju da u vrtić idu djeca
roditelja koji nisu siromašni, iz porodica gdje oba roditelja rade (75,5 ), dok
manje od 2 nezaposlenih roditelja, a samo 0,5 djece sa sela. Sve to uka-
zuje na velike razlike i nejednaka mogućnosti.
Druga otežavajuća okolnost jeste i nerazvijenost mreže predškolskih usta-
nova u Bosni i Hercegovini. 2013. godine je po istraživanjima koje je izveo
UNICEF ova zemlja imala najmanji obuhvat djece predškolskim vaspitanjem
i obrazovanjem od svih evropskih i srednjoazijskih država (Camović i Ho-
džić 2017, 34). Obuhvat djece koja su išla u predškolske ustanove 2017/2018
radne godine u Bosni i Hercegovini je iznosio 25889 djece uzrasta od jedne
do šest godina što je 13,98 ukupne djece tog uzrasta u državi (Agencija
za statistiku Bosne i Hercegovine 2017; 2018). Za djecu koja kreću u školu, a
nisu obuhvaćena redovnim vrtićkim programom organizuje se Program pri-
preme za školu koji je obavezan i traje tri mjeseca (Okvirni zakon o pred-
školskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini 2018, 16 član). Njime
se ublažava ovako slab obuhvat djece (Camović i Hodžić 2017, 32). Uprotekloj
radnoj 2017/2018 godini vrtiće u BiH je pohađalo 5 023 djeteta do tri godine
starosti što je 4,44 od ukupnog broja djece tog uzrasta. Od toga je 232 dje-
teta uzrasta do godinu dana, 1872 od godine do dvije, a 2780 od dvije do tri
godine (Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine 2017; 2018). Za poređe-
nje dajemo podatke o procentu obuhvata djece do tri godine u evropskim
zemljama prije osam godina. Evropska komisija i SURS su u 2011. godini izra-
čunali da je obuhvat djece do tri godine institucioanlizovanim programom u
Danskoj iznosio 74 djece, u Sloveniji 55,6 , Holandiji 52 , Švedskoj 51 ,
Francuskoj i Luksemburgu 44 , Islandu, Belgiji i Španiji 39 . . . dok je ma-
nji bio u Hrvatskoj 15 , Austriji 14 , Malti 11 , Mađarskoj 8 , u Češkoj 5 ,
Slovačkoj 4 , Poljskoj 3 i Rumuniji 2 (Hočevar i Kovač Šebart 2017). U rad-
noj 2017/18. po podacima do kojih je došao SURS u Republici Sloveniji je in-
stitucionalizovanim predškolskim vaspitanjem obuhvaćeno 63,5 djece do
79
