Page 166 - Čuš, Alenka, et al. ur. (2018). Družbeni in politični procesi v sodobnih slovanskih kulturah, jezikih in literaturah. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 166
družbeni in politični procesi v sodobnih slovanskih kultur ah ...
ogisation was actually an ideologisation in accordance with the
code of a post-Yugoslav Croatian national ideology.
Key words: Ivan Goran Kovačić, vectors of memory, social mem-
ory, social remembrance
Uvod
Ivan Goran Kovačić hrvatski je književnik rođen 1913. u Lukovdolu. 1932.
godine s Josipom Hitrecem i Vladimirom Jurčićem objavljuje prvu zbirku
(izbor iz srednjoškolskih pjesama) Lirika, a 1936. godine objavljena mu je
zbirka novela Dani gnjeva. Poeziju je tijekom života objavljivao u književ-
nim časopisima. Kao novinar i urednik kulturne rubrike prvo u Hrvatskom
dnevniku a potom listu Novosti, od 1936. godine piše kritike, prikaze, član-
ke, polemike i eseje. Za života je prevodio na hrvatski brojne pjesnike, a
osobito se istaknuo prijevodima engleske lirike (LZMK, s.a.). Njegov knji-
ževni opus obuhvaća, „sedam novela iz knjige Dani gnjeva, pjesništvo, koje
se dijeli na štokavske i kajk. pjesme (Ognji i rože, 1945), poemu Jama (1944) i
Hrvatske pjesme partizanke (1943), […] te mnogobrojne knjiž. i film. prikaze,
članke i polemike“ (skraćenice u izvorniku, op. T.A.; LZMK s.a.). Poginuo
je 1943. godine, sudjelujući kao partizanski borac u Narodnooslobodilačkoj
borbi (dalje: NOB), kraj Foče u Crnoj Gori.
Središnji istraživački interes mojeg diplomskog rada pitanje je suvre-
menih izraza i izvedbi društvenog sjećanja na Ivana Gorana Kovačića u
kontekstu pjesničkog festivala „Goranovo proljeće“.1 Cilj je pritom prepo-
znati, protumačiti i analizirati na koji način se iskazuje sjećanje na Kovačića
u vremenskom, prostornom i programskom okviru manifestacije.
Iz prizme etnoloških i kulturnoantropoloških studija društvenog sje-
ćanja, ono se shvaća ne kao podsvjesno, samostalno postojeće sjećanje koje
dijele svi članovi zajednice, već kao stavovi o prošlosti koji se manifestira-
ju u sadašnjosti (Bermanec et al. 2007). Astrid Erll je istaknula kako proš-
lost nije dana, već mora biti „kontinuirano re-konstruirana i re-prezentira-
na“, podjednako „što se pamti (činjenice, podaci), ali isto i kako se pamti“
(2008, 7). U tom shvaćanju društveno sjećanje izražavaju i izvode različi-
ti društveni akteri, time izražavajući i svoj identitet (Assmann 2006). Ono
1 Diplomski rad pod naslovom "Goranovo proljeće: mjesto i društveno sjećanje u
kontekstu pjesničkog festivala" autor je obranio pri Odsjeku za etnologiju i kulturnu
antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilištu u Zagrebu u rujnu 2017. godine. Rad
su mentorirale dr.sc. Nevena Škrbić Alempijević i dr.sc. Petra Kelemen, kojima autor
zahvaljuje i na savjetima u oblikovanju ovog rada.
164
ogisation was actually an ideologisation in accordance with the
code of a post-Yugoslav Croatian national ideology.
Key words: Ivan Goran Kovačić, vectors of memory, social mem-
ory, social remembrance
Uvod
Ivan Goran Kovačić hrvatski je književnik rođen 1913. u Lukovdolu. 1932.
godine s Josipom Hitrecem i Vladimirom Jurčićem objavljuje prvu zbirku
(izbor iz srednjoškolskih pjesama) Lirika, a 1936. godine objavljena mu je
zbirka novela Dani gnjeva. Poeziju je tijekom života objavljivao u književ-
nim časopisima. Kao novinar i urednik kulturne rubrike prvo u Hrvatskom
dnevniku a potom listu Novosti, od 1936. godine piše kritike, prikaze, član-
ke, polemike i eseje. Za života je prevodio na hrvatski brojne pjesnike, a
osobito se istaknuo prijevodima engleske lirike (LZMK, s.a.). Njegov knji-
ževni opus obuhvaća, „sedam novela iz knjige Dani gnjeva, pjesništvo, koje
se dijeli na štokavske i kajk. pjesme (Ognji i rože, 1945), poemu Jama (1944) i
Hrvatske pjesme partizanke (1943), […] te mnogobrojne knjiž. i film. prikaze,
članke i polemike“ (skraćenice u izvorniku, op. T.A.; LZMK s.a.). Poginuo
je 1943. godine, sudjelujući kao partizanski borac u Narodnooslobodilačkoj
borbi (dalje: NOB), kraj Foče u Crnoj Gori.
Središnji istraživački interes mojeg diplomskog rada pitanje je suvre-
menih izraza i izvedbi društvenog sjećanja na Ivana Gorana Kovačića u
kontekstu pjesničkog festivala „Goranovo proljeće“.1 Cilj je pritom prepo-
znati, protumačiti i analizirati na koji način se iskazuje sjećanje na Kovačića
u vremenskom, prostornom i programskom okviru manifestacije.
Iz prizme etnoloških i kulturnoantropoloških studija društvenog sje-
ćanja, ono se shvaća ne kao podsvjesno, samostalno postojeće sjećanje koje
dijele svi članovi zajednice, već kao stavovi o prošlosti koji se manifestira-
ju u sadašnjosti (Bermanec et al. 2007). Astrid Erll je istaknula kako proš-
lost nije dana, već mora biti „kontinuirano re-konstruirana i re-prezentira-
na“, podjednako „što se pamti (činjenice, podaci), ali isto i kako se pamti“
(2008, 7). U tom shvaćanju društveno sjećanje izražavaju i izvode različi-
ti društveni akteri, time izražavajući i svoj identitet (Assmann 2006). Ono
1 Diplomski rad pod naslovom "Goranovo proljeće: mjesto i društveno sjećanje u
kontekstu pjesničkog festivala" autor je obranio pri Odsjeku za etnologiju i kulturnu
antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilištu u Zagrebu u rujnu 2017. godine. Rad
su mentorirale dr.sc. Nevena Škrbić Alempijević i dr.sc. Petra Kelemen, kojima autor
zahvaljuje i na savjetima u oblikovanju ovog rada.
164
