Page 176 - Čuš, Alenka, et al. ur. (2018). Družbeni in politični procesi v sodobnih slovanskih kulturah, jezikih in literaturah. Koper: Založba Univerze na Primorskem.
P. 176
družbeni in politični procesi v sodobnih slovanskih kultur ah ...
postavilo osnovu za evokaciju Kovačića kao (produktivnog) književnika.
Dubravko Jelčić naglašavao je Kovačićevu posthumnu sudbinu, interpreti-
rajući je kao žrtvu u kontekstu nacionalno obojenih vizija hrvatske prošlo-
sti i sadašnjosti. Kovačićeva biografija je „normalizirana“ za te vizije, pa je
on, primjerice, sudjelovao u borbi među partizanima, a ne bio partizan u
NOB-u sa socijalističkim političkim i društvenim stavovima. Izložba i govo-
ri potvrdili su njegov položaj u hrvatskom nacionalnom književnom kano-
nu. U tom smislu reinterpretacije Kovačićevog života i smrti služile su kao
biografska potvrda, ispravljanje „zabluda“ o tom hrvatskom književniku.
Ni opsežno novo „čitanje“ Kovačićevog cjelokupnog stvaralaštva u članku
Cvjetka Milanje nije izmjestilo Kovačića iz književnog kanona, već ponudi-
lo djelomično nove interpretacije u svrhu konačne demistifikacije određenih
djela u njegovom književnom opusu. Inzistirajući na detaljnom čitanju i in-
terpretaciji Kovačićevog stvaralaštva kroz samo stvaralaštvo, Milanja je nje-
gove tekstove izmjestio iz disciplinske politizacije i ideologizacije.
Ova reinterpretacija ipak nije u značajnoj mjeri utjecala na promjenu
kompleksne i bogate figure sjećanja Ivana Gorana Kovačića, ponajviše zbog
toga što je u suvremenom hrvatskom društvu ono tek jedan prostor mani-
festacije društvenog sjećanja i rada na njemu.
Literatura
Assmann, Jan. 2006. „Kultura sjećanja“. U Kultura pamćenja i historija, ur.
Maja Brkljačić i Sandra Prlenda, 45-77. Zagreb: Golden Marketing –
Tehnička knjiga.
Assmann, Aleida. 2008. “Canon and Archive“. U Cultural Memory Studies,
ur. Erll Astrid i Ansgard Nünning, 97-108. Berlin – New York: Walter de
Gruyter.
Bermanec, Krešimir, Mario Katić, Tomislav Oroz i Nevena Škrbić Alempijević.
2007. „Sjećanje na Viški boj: proslave, spomenici, naracije“. Studia ethno-
logica Croatica 19 (1): 77-125.
Brkljačić, Maja i Sandra Prlenda. 2006. „Zašto pamćenje i sjećanje?“. U Kultura
pamćenja i historija, ur. Maja Brkljačić i Sandra Prlenda, 9-18. Zagreb:
Golden Marketing – Tehnička knjiga.
Dautbegović, Jozefina. „'Osvijetljeno polje' krajnjeg efekta. Novi stalni postav
Memorijalnog muzeja Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu“. Informatica
museologica, 34 (1-2): 50-54.
174
postavilo osnovu za evokaciju Kovačića kao (produktivnog) književnika.
Dubravko Jelčić naglašavao je Kovačićevu posthumnu sudbinu, interpreti-
rajući je kao žrtvu u kontekstu nacionalno obojenih vizija hrvatske prošlo-
sti i sadašnjosti. Kovačićeva biografija je „normalizirana“ za te vizije, pa je
on, primjerice, sudjelovao u borbi među partizanima, a ne bio partizan u
NOB-u sa socijalističkim političkim i društvenim stavovima. Izložba i govo-
ri potvrdili su njegov položaj u hrvatskom nacionalnom književnom kano-
nu. U tom smislu reinterpretacije Kovačićevog života i smrti služile su kao
biografska potvrda, ispravljanje „zabluda“ o tom hrvatskom književniku.
Ni opsežno novo „čitanje“ Kovačićevog cjelokupnog stvaralaštva u članku
Cvjetka Milanje nije izmjestilo Kovačića iz književnog kanona, već ponudi-
lo djelomično nove interpretacije u svrhu konačne demistifikacije određenih
djela u njegovom književnom opusu. Inzistirajući na detaljnom čitanju i in-
terpretaciji Kovačićevog stvaralaštva kroz samo stvaralaštvo, Milanja je nje-
gove tekstove izmjestio iz disciplinske politizacije i ideologizacije.
Ova reinterpretacija ipak nije u značajnoj mjeri utjecala na promjenu
kompleksne i bogate figure sjećanja Ivana Gorana Kovačića, ponajviše zbog
toga što je u suvremenom hrvatskom društvu ono tek jedan prostor mani-
festacije društvenog sjećanja i rada na njemu.
Literatura
Assmann, Jan. 2006. „Kultura sjećanja“. U Kultura pamćenja i historija, ur.
Maja Brkljačić i Sandra Prlenda, 45-77. Zagreb: Golden Marketing –
Tehnička knjiga.
Assmann, Aleida. 2008. “Canon and Archive“. U Cultural Memory Studies,
ur. Erll Astrid i Ansgard Nünning, 97-108. Berlin – New York: Walter de
Gruyter.
Bermanec, Krešimir, Mario Katić, Tomislav Oroz i Nevena Škrbić Alempijević.
2007. „Sjećanje na Viški boj: proslave, spomenici, naracije“. Studia ethno-
logica Croatica 19 (1): 77-125.
Brkljačić, Maja i Sandra Prlenda. 2006. „Zašto pamćenje i sjećanje?“. U Kultura
pamćenja i historija, ur. Maja Brkljačić i Sandra Prlenda, 9-18. Zagreb:
Golden Marketing – Tehnička knjiga.
Dautbegović, Jozefina. „'Osvijetljeno polje' krajnjeg efekta. Novi stalni postav
Memorijalnog muzeja Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu“. Informatica
museologica, 34 (1-2): 50-54.
174
