Page 83 - Čotar Konrad Sonja, Borota Bogdana, Rutar Sonja, Drljić Karmen, Jelovčan Giuliana. Ur. 2022. Vzgoja in izobraževanje predšolskih otrok prvega starostnega obdobja. Koper: Založba Univerze na Primorskem
P. 83
Perspektive vaspitanja djece jasličke dobi u Bosni i Hercegovini
jednice. Nezaposlenost, siromaštvo i dječije razvojne poteškoće pod-
stakli su vaspitača, učitelje i roditelje (mahom iz italijanskih sela) da dje-
luju skupa te su upravo zahvaljujući svojoj otvorenost prema socijal-
noj sredini ove ustanove i opstale. Obzirom da su najugroženija djeca
u BiH uglavnom iz višečlanih porodica, nedovoljno obrazovanih i ne-
zaposlenih roditelja, gdje više generacija živi skupa (Iniciativa za bolju
i humaniju inkluziju 2013) pomoć djeci bi se mogla pružiti i kroz edu-
kaciju i obrazovanje drugih članova porodice. Edukacija roditelja je ve-
oma korisna (Roberts 2009), uključivanje porodica u v/o program, ade-
kvatna komunikacija i interakcija samo su još neke od ideja o kojima
bi trebalo promišljati jer su se pokazale podsticajne u nekim kulturama
(Devjak, Novak i Lepičnik Vodopivec 2009, 204–205). Ovakvi napori tre-
bali bi doprinjeti ostvarenje jednakih mogućnosti za sve bebe na po-
dručju BiH. Takođe, bitno je inicirati i informisati domaće i inostrane do-
natore, osmisliti i/ili se priključiti predškolskim projektima koji bi omo-
gućili proširenje mreže predškolskih ustanova i besplatno predškolsko
vaspitanje najmlađih iz ugroženih porodica.
3. Vaspitačice fokus grupe smatraju da je bitno ispuniti određene orga-
nizacione uslove u ustanovi manji broj djece u grupi, homogene ja-
sličke grupe, duži vremenski period boravka oba vaspitača u grupi, tri
radnika u jaslenoj grupi, personalni asistent u grupi za dijete s pote-
škoćama, obavezan medicinski radnik za grupu, a pedijatar za vrtić,
pojačan savjetodavni rad stručnih saradnika s roditeljima, uključiva-
nje roditelja i baka i djedova u vaspitni rad vrtića, poštovanje pravila
dovođenja zdrave djece u vrtić, obavezna soba za izolaciju za bole-
snu djecu. Takođe, bitno je usavršiti i proširiti pedagoška, metodička,
zdravstveno-higijenska znanja predškolskih radnika za rad s bebama
u vrtićima. To podrazumijeva modernizovati programske koncepcije,
poboljšati stručnu osposobljenost za rad s bebama uvodeći dodatne
predmete za njegu i vaspitanje beba na Studijskim programima za
predškolsko vaspitanje, uvesti studentsku praksu u vrtićima specijalno
u jaslenim grupama, povećati broj seminara i intenzivirati stručno usa-
vršavanje vaspitača za rad s bebama, poboljšati razmjenu iskustava
dobre prakse; istraživati vaspitni rad u jaslicama. Vaspitači fokus grupe
pokazuju spremnost za dodatno stručno usavršavanje iz ove oblasti s
ciljem ostvarivanja efikasnije podrške bebinom razvoju. Unatoč važno-
sti prvih godina života, nedovoljno pažnje im se posvećuje i u naučno-
nastavnom programu, kako na dodiplomskom i postdiplomskom stu-
diju tako i na obaveznim edukacijama vaspitača. Iako postoje brojni
83
jednice. Nezaposlenost, siromaštvo i dječije razvojne poteškoće pod-
stakli su vaspitača, učitelje i roditelje (mahom iz italijanskih sela) da dje-
luju skupa te su upravo zahvaljujući svojoj otvorenost prema socijal-
noj sredini ove ustanove i opstale. Obzirom da su najugroženija djeca
u BiH uglavnom iz višečlanih porodica, nedovoljno obrazovanih i ne-
zaposlenih roditelja, gdje više generacija živi skupa (Iniciativa za bolju
i humaniju inkluziju 2013) pomoć djeci bi se mogla pružiti i kroz edu-
kaciju i obrazovanje drugih članova porodice. Edukacija roditelja je ve-
oma korisna (Roberts 2009), uključivanje porodica u v/o program, ade-
kvatna komunikacija i interakcija samo su još neke od ideja o kojima
bi trebalo promišljati jer su se pokazale podsticajne u nekim kulturama
(Devjak, Novak i Lepičnik Vodopivec 2009, 204–205). Ovakvi napori tre-
bali bi doprinjeti ostvarenje jednakih mogućnosti za sve bebe na po-
dručju BiH. Takođe, bitno je inicirati i informisati domaće i inostrane do-
natore, osmisliti i/ili se priključiti predškolskim projektima koji bi omo-
gućili proširenje mreže predškolskih ustanova i besplatno predškolsko
vaspitanje najmlađih iz ugroženih porodica.
3. Vaspitačice fokus grupe smatraju da je bitno ispuniti određene orga-
nizacione uslove u ustanovi manji broj djece u grupi, homogene ja-
sličke grupe, duži vremenski period boravka oba vaspitača u grupi, tri
radnika u jaslenoj grupi, personalni asistent u grupi za dijete s pote-
škoćama, obavezan medicinski radnik za grupu, a pedijatar za vrtić,
pojačan savjetodavni rad stručnih saradnika s roditeljima, uključiva-
nje roditelja i baka i djedova u vaspitni rad vrtića, poštovanje pravila
dovođenja zdrave djece u vrtić, obavezna soba za izolaciju za bole-
snu djecu. Takođe, bitno je usavršiti i proširiti pedagoška, metodička,
zdravstveno-higijenska znanja predškolskih radnika za rad s bebama
u vrtićima. To podrazumijeva modernizovati programske koncepcije,
poboljšati stručnu osposobljenost za rad s bebama uvodeći dodatne
predmete za njegu i vaspitanje beba na Studijskim programima za
predškolsko vaspitanje, uvesti studentsku praksu u vrtićima specijalno
u jaslenim grupama, povećati broj seminara i intenzivirati stručno usa-
vršavanje vaspitača za rad s bebama, poboljšati razmjenu iskustava
dobre prakse; istraživati vaspitni rad u jaslicama. Vaspitači fokus grupe
pokazuju spremnost za dodatno stručno usavršavanje iz ove oblasti s
ciljem ostvarivanja efikasnije podrške bebinom razvoju. Unatoč važno-
sti prvih godina života, nedovoljno pažnje im se posvećuje i u naučno-
nastavnom programu, kako na dodiplomskom i postdiplomskom stu-
diju tako i na obaveznim edukacijama vaspitača. Iako postoje brojni
83
