Page 84 - Čotar Konrad Sonja, Borota Bogdana, Rutar Sonja, Drljić Karmen, Jelovčan Giuliana. Ur. 2022. Vzgoja in izobraževanje predšolskih otrok prvega starostnega obdobja. Koper: Založba Univerze na Primorskem
P. 84
ksandra Šindić
metodički pristupi i načini u radu s jaslenom djecom koji su efikasni i
lako ispitljivi u našim predškolskim ustanovama (Rajović, Šindić i Suzić
2015; Rajović, Šindić i Čampara 2014) mali broj naučnih radova je na tu
temu, što se svakako može i treba promijeniti.
4. Da bi se postigle povoljne sredinske prilike za optimalan rad i djelova-
nje predškolskih ustanova potrebno je da su svi članovi društva svjesni
značaja ranog razvoja i učenja za pojedinca i čitavu državu. Nažalost,
u Bosni i Hercegovini svjest o tome je na veoma niskom nivou. Zato je
potrebno raditi na edukaciji i senzibilizaciji bosansko-hercegovačkog
društva o značaju ranog djetinjstva i podrške holističkom razvoju djece
do tri godine starosti. To povlači za sobom uključivanje u ovu proble-
matiku nadležne institucije izvan predškolske ustanove (ministarstvo,
prosvjetno pedagoški zavod, visokoškolske ustanove, medije, naučne,
socijalne i zakonodavne institucije).
Interna i eksterna analiza
Putem interne i eksterne analize trebalo je izdvojiti i sagledati prednosti, atri-
bute i pretpostavke (strenghts) i slabosti (weaknesses) vrtića i predškolskog
kadra, s jedne strane, te mogućnosti i povoljne prilike (oportunities) i ograni-
čenja (threats) roditelja i zajednice, s druge strane (preglednica 1). Nastojalo
se odgovoriti na pitanja kako iskoristiti snage predškolske ustanove, rodite-
lja i šire zajednice, te kako izbjeći i ublažiti nepovoljne uticaje i ograničenja
predškolske ustanove, porodice i šire društvene sredine u kontekstu ranog
razvoja i učenja, tj. unapređenja vaspitanja djece do tri godine.
Kao što se vidi u tabelii 1, vaspitači su izdvojili jake i slabe strane predškolske
ustanove i društvene zajednice bitne za strateški razvoj vaspitanja djece do
tri godine. Naveli su i nekoliko prijedloga kako ublažiti poteškoće. Uočavaju
da je neophodna edukacija roditelja i društva o ranom djetinjstvu, značaju
vaspitanja i obrazovanja na ranom uzrastu. Potrebno je informisati javnost
o tome da rani obuhvat djece iz rizičnih siromašnih porodica neutrališe uti-
caja nepovoljnih porodičnih prilika na razvoj beba i male djece (siromaštvo,
nažalost, postaje naglašen društveni problem). Naglašava se potreba infor-
misanja roditelja i javnosti o radu predškolskih ustanova i potrebama šireg
obuhvata djece institucionalizovanim predškolskim vaspitanjem i obrazova-
njem, uspostavljanje zakonskih akata kojima će se apostrofirati značaj prvog
stepena vaspitno-obrazovnog sistema i inicirati materijalna ulaganja u ovoj
oblasti života i rada, obezbjediti besplatno pohađanje vrtića siromašnoj djeci
i smanjene troškove vrtića određenim kategorijama djece. Bitno je organizo-
vati i edukaciju roditelja o roditeljstvu, adekvatnom vaspitanju djece do tri
84
metodički pristupi i načini u radu s jaslenom djecom koji su efikasni i
lako ispitljivi u našim predškolskim ustanovama (Rajović, Šindić i Suzić
2015; Rajović, Šindić i Čampara 2014) mali broj naučnih radova je na tu
temu, što se svakako može i treba promijeniti.
4. Da bi se postigle povoljne sredinske prilike za optimalan rad i djelova-
nje predškolskih ustanova potrebno je da su svi članovi društva svjesni
značaja ranog razvoja i učenja za pojedinca i čitavu državu. Nažalost,
u Bosni i Hercegovini svjest o tome je na veoma niskom nivou. Zato je
potrebno raditi na edukaciji i senzibilizaciji bosansko-hercegovačkog
društva o značaju ranog djetinjstva i podrške holističkom razvoju djece
do tri godine starosti. To povlači za sobom uključivanje u ovu proble-
matiku nadležne institucije izvan predškolske ustanove (ministarstvo,
prosvjetno pedagoški zavod, visokoškolske ustanove, medije, naučne,
socijalne i zakonodavne institucije).
Interna i eksterna analiza
Putem interne i eksterne analize trebalo je izdvojiti i sagledati prednosti, atri-
bute i pretpostavke (strenghts) i slabosti (weaknesses) vrtića i predškolskog
kadra, s jedne strane, te mogućnosti i povoljne prilike (oportunities) i ograni-
čenja (threats) roditelja i zajednice, s druge strane (preglednica 1). Nastojalo
se odgovoriti na pitanja kako iskoristiti snage predškolske ustanove, rodite-
lja i šire zajednice, te kako izbjeći i ublažiti nepovoljne uticaje i ograničenja
predškolske ustanove, porodice i šire društvene sredine u kontekstu ranog
razvoja i učenja, tj. unapređenja vaspitanja djece do tri godine.
Kao što se vidi u tabelii 1, vaspitači su izdvojili jake i slabe strane predškolske
ustanove i društvene zajednice bitne za strateški razvoj vaspitanja djece do
tri godine. Naveli su i nekoliko prijedloga kako ublažiti poteškoće. Uočavaju
da je neophodna edukacija roditelja i društva o ranom djetinjstvu, značaju
vaspitanja i obrazovanja na ranom uzrastu. Potrebno je informisati javnost
o tome da rani obuhvat djece iz rizičnih siromašnih porodica neutrališe uti-
caja nepovoljnih porodičnih prilika na razvoj beba i male djece (siromaštvo,
nažalost, postaje naglašen društveni problem). Naglašava se potreba infor-
misanja roditelja i javnosti o radu predškolskih ustanova i potrebama šireg
obuhvata djece institucionalizovanim predškolskim vaspitanjem i obrazova-
njem, uspostavljanje zakonskih akata kojima će se apostrofirati značaj prvog
stepena vaspitno-obrazovnog sistema i inicirati materijalna ulaganja u ovoj
oblasti života i rada, obezbjediti besplatno pohađanje vrtića siromašnoj djeci
i smanjene troškove vrtića određenim kategorijama djece. Bitno je organizo-
vati i edukaciju roditelja o roditeljstvu, adekvatnom vaspitanju djece do tri
84
