Page 168 - Sedmak, Gorazd, in Almir Peštek, ur. 2015. Strateški aspekti upravljanja turističkom destinacijom / Strateški aspekti upravljanja turistične destinacije. Sarajevo / Koper
P. 168
0,540 do 0,893 i signifikantna su na razini od p<0,01, što dodatno
potvrđuje konvergentnu valjanost konstrukata.

Tabela 2. Međukorelacijska matrica konstrukta

Kod Konstrukt DKH DKO DAGI DJGI Srenja
vrijd.

DKH Doživljena kvaliteta 0,551 0,469 0,383 0,446 5,387
DKO hrane 0,685 0,650 0,348 0,363 5,265
DAUGI 0,619 0,590 0,541 0,325 4,584
Doživljena kvaliteta
osoblja

Doživljena autentičnost
gastronomskog iskustva

Doživljena

DJGI jedinstvenost 0,668 0,601 0,570 0,564 5,480

gastronomskog iskustva

Napomena: Vrijednosti na dijagonali predstavljaju AVE pojedinog konstrukta;

Vrijednosti ispod dijagonale predstavljaju korelacije između konstrukata; Vrijednosti

iznad dijagonale predstavljaju kvadrirane korelacije između pojedinih konstrukata.

Izvor: Analiza i izračun autora

Diskriminantna se valjanost utvrđuje tako da se provjeri mjere li određena
manifestna varijabla isključivo konstrukt za koji je pretpostavljena kao
indikator, a ne druge konstrukte. Za utvrđivanje diskriminantne valjanosti
korišten je Fornell-Larcker kriterij prema kojem kvadrirana korelacija
između dva konstrukta mora biti niža od njihove AVE. Na temelju uvida
u međukorelacijsku matricu konstrukta (Tabela 2.) utvrđeno je prisustvo
diskriminantne valjanosti, budući da je najveća moguća vrijednost
kvadriranih korelacija među konstruktima (0,469) niža od vrijednosti AVE
za pojedine konstrukte u mjernom modelu.

Nakon što je utvrđena pouzdanost, konvergentna i diskriminantna
valjanost konstrukta gastronomskog turističkog doživljaja, pristupilo se
ispitivanju njegove nomološke valjanosti. Nomološka valjanost ispituje
kako će se konstrukt ponašati u odnosu s konstruktima s kojima ima
teorijske veze. Na temelju prethodnih studija koje su potvrdile da kvaliteta
hrane, kvaliteta restoranskog osoblja, autentičnost i jedinstvenost
gastronomske ponude utječu na sveukupno zadovoljstvo turista, a da ono
potom determinira njihove buduće namjere (ponovna posjeta destinaciji i
usmena propaganda), oblikovan je konceptualni model koji je potom i
empirijski testiran (Slika 1.)

166
   163   164   165   166   167   168   169   170   171   172   173